Uvijek je prerano za odustajanje!
Računovodstvo, financije i porezi
Tečajna lista HNB-a do 31.12.2022.
Nova aktualna tečajna lista HNB-a od 1.1.2023.
OIB osobni identifikacijski broj

Etički kodeks profesionalnih računovođa nalaže da moralno ponašanje u praksi započinje i završava na razini osobne etike profesionalnog računovođe kao pojedinca, on je ključ moralne promjene za društvo u kojem želite živjeti!

Evidencija minimalnih plaća u bruto iznosu kroz povijest …

  • Bruto iznos puno radno vrijeme 2.814,00 kn, razdoblje 01.06.2010.-31.05.2011. objavljeno NN 66/10
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 2.814,00 kn, razdoblje 01.06.2011.-31.05.2012. objavljeno NN 58/11
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 2.814,00 kn, razdoblje 01.06.2012.-31.05.2013. objavljeno NN 60/12
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 2.984,78 kn, razdoblje 01.06.2013.-31.12.2013. objavljeno NN 51/13
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 3.017,61 kn, razdoblje 01.01.2014.-31.12.2014. objavljeno NN 156/13
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 3.029,55 kn, razdoblje 01.01.2015.-31.12.2015. objavljeno NN 151/14
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 3.120,00 kn, razdoblje 01.01.2016.-31.12.2016. objavljeno NN 140/15
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 3.276,00 kn, razdoblje 01.01.2017.-31.12.2017. objavljeno NN 115/16
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 3.439,80 kn, razdoblje 01.01.2018.-31.12.2018. objavljeno NN 122/17
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 3.750,00 kn, razdoblje 01.01.2019.-31.12.2019. objavljeno NN 109/18
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 4.062,51 kn, razdoblje 01.01.2020.-31.12.2020. objavljeno NN 106/19
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 4.250,00 kn, razdoblje 01.01.2021.-31.12.2021. objavljeno NN 119/20
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 4.687,50 kn, razdoblje 01.01.2022.-31.12.2022. objavljeno NN 117/21
  • Bruto iznos puno radno vrijeme 700,00 eura bruto (5.274,15 kn) za razdoblje 01.01.2023.-31.12.2023. objavljeno NN 122/22
Prosječna mjesečna bruto/neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz
  • Godina 2018. objavljeno u NN 98/18
    • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 6.237,00 kn
    • Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća 8.448,00 kn
  • Godina 2019. objavljeno u NN 104/19
    • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 6.434,00 kn
    • Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća 8.742,00 kn
  •  Godina 2020. objavljeno u NN 118/20
    • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 6.724,00 kn
    • Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća 9.181,00
  • Godina 2021. objavljeno u NN 118/21
    • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 7 086,00 kn
    • Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća 9 537,00 kn
  • Godina 2022. objavljeno u NN 125/22
    • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 7.583,00 kn
    • Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća 10.301,00 kn
  • primjenjuje se samo za doprinos za MO za I. stup
    doprinos za MO za II. stup obračunava se i na razliku iznad najviše godišnje osnovice
  • Godina 2013    Najniža mjesečna osnovica:  2.753,45 kn; Najviša mjesečna osnovica: 47.202,00 kn; Najviša godišnja osnovica: 566.424,00 kn
  • Godina 2014    Najniža mjesečna osnovica:  2.779,35 kn; Najviša mjesečna osnovica: 47.646,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  571.752,00 kn
  • Godina 2015    Najniža mjesečna osnovica:  2.780,05 kn; Najviša mjesečna osnovica: 47.658,00 kn; Najviša godišnja osnovica: 571.896,00 kn
  • Godina 2016    Najniža mjesečna osnovica:  2.812,95 kn; Najviša mjesečna osnovica: 48.222,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  578.664,00 kn
  • Godina 2017    Najniža mjesečna osnovica:  2.940,82 kn; Najviša mjesečna osnovica: 46.434,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  557.208,00 kn
  • Godina 2018    Najniža mjesečna osnovica:  3047,60 kn; Najviša mjesečna osnovica: 48.120,00 kn; Najviša godišnja osnovica:   577.440,00 kn
  • Godina 2019    Najniža mjesečna osnovica:  3.210,24 kn; Najviša mjesečna osnovica: 50.688,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  608.256,00 kn
  • Godina 2020   Najniža mjesečna osnovica:  3.321,96 kn; Najviša mjesečna osnovica:  52.452,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  629.424,00 kn
  • Godina 2021   Najniža mjesečna osnovica:  3.488,78 kn; Najviša mjesečna osnovica:  55.086,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  661.032,00 kn
  • Godina 2022   Najniža mjesečna osnovica:  3.624,06 kn; Najviša mjesečna osnovica:  57.222,00 kn; Najviša godišnja osnovica:  868.664,00 kn
  • Stope poreza na dohodak za 2014. godinu

Stopa 12% mjesečno do 2.200 kn, godišnje do 26.400 kn

Stopa 25% mjesečno 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800), godišnje do 26.400 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

Stopa 40% mjesečno iznad 8.800 kn, godišnje iznad 105.600,00 kn

  • Stope poreza na dohodak za 2015. i 2016. godinu

Stopa 12% mjesečno do 2.200 kn, godišnje do 26.400 kn

Stopa 25% mjesečno 11.000 kn (razlika od 2.200 do 13.200), godišnje do 26.400 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

Stopa 40% mjesečno iznad 13.200 kn, godišnje iznad 158.400 kn

  • Stope poreza na dohodak za 2017. i 2018. godinu

Stopa 24% mjesečno do 17.500 kn, godišnje do 210.000 kn

Stopa 36% mjesečno iznad 17.500 kn, godišnje iznad 210.000kn

  • Stope poreza na dohodak za 2019. i 2020. godinu

Stopa 24% mjesečno do 30.000 kn, godišnje do 360.000 kn

Stopa 36% mjesečno iznad 30.000 kn, godišnje iznad 360.000 kn

  • Stope poreza na dohodak za 2021. godinu, 2022. godinu i 2023. godinu

Stopa 20% mjesečno do 30.000 kn, godišnje do 360.000 kn

Stopa 30% mjesečno iznad 30.000 kn, godišnje iznad 360.000 kn

DOPRINOSI

Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu ne plaća se za službena putovanja u države članice EU niti za države s kojima RH ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska).

Rok za uplatu: do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

GodinaOsnovica za obračunIznosi doprinosa za 1 dan=28/29 danaIznosi doprinosa za 1 dan=30 danaIznosi doprinosa za 1 dan=31 dan
2016.2.812,95 kn19,40 kn18,75 kn18,15 kn
2017.2.940,82 kn21,01 kn19,61 kn18,97 kn
2018.3.047,60 kn21,77 kn20,32 kn19,66 kn
2019.3.210,24 kn22,93 kn21,40 kn20,71 kn
2020.3.321,96 kn22,91 kn22,15 kn21,43 kn
2021.3.488,78 kn24,92 kn23,26 kn22,51 kn
2022.3.624,06 kn25,89 kn24,16 kn23,38 kn

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj pročišćeni tekst zakona NN 110/19

Koji su dani u 2023. godini u Hrvatskoj neradni?

01.01.2023.−nedjelja ⇒ Nova godina
06.01.2023.−petak ⇒ Sveta tri kralja (Bogojavljenje)
09.04.2023.−nedjelja ⇒ Uskrs
10.04.2023.−ponedjeljak ⇒ Uskrsni ponedjeljak
01.05.2023.−ponedjeljak ⇒ Praznik rada
30.05.2023.−utorak ⇒, Dan državnosti
08.06.2023.−četvrtak ⇒, Tijelovo
22.06.2023.−četvrtak ⇒ Dan antifašističke borbe
05.08.2023.−subota ⇒ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
15.08.2023.−utorak ⇒ Velika Gospa
01.11.2023.−srijeda ⇒ Dan svih svetih
18.11.2023.−subota ⇒ Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25.12.2023.−ponedjeljak ⇒ Božić
26.12.2023.−utorak ⇒ Sveti Stjepan

Građani koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan imaju pravo ne raditi. Građani islamske vjeroispovijedi imaju pravo ne raditi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama. Građani židovske vjeroispovijedi imaju pravo ne raditi u dane Roš Hašane i Jom Kipura.

Ako blagdan ili neradni dan pada u nedjelju ili drugi neradni dan, ne prenosi se. Za navedene blagdane i neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće.

Mjesec20222023
siječanj168176
veljača160160
ožujak184184
travanj168160
svibanj176184
lipanj176176
srpanj168168
kolovoz184184
rujan176168
listopad168176
studeni176176
prosinac176168
UKUPNO20802080
Mjesec201620172018201920202021
siječanj168176184184184168
veljača168160160160160160
ožujak184184176168176184
travanj168160168176176176
svibanj176184184184168168
lipanj176176168160176176
srpanj168168176184184176
kolovoz184184184176168176
rujan176168160168176176
listopad168176184184176168
studeni176176176168168176
prosinac176168168176184184
UKUPNO208820802088208820962088
Mjesec201020112012201320142015
siječanj168168176184184176
veljača160160168160160160
ožujak184184176168168176
travanj176168168176176176
svibanj168176184184176168
lipanj176176168160168176
srpanj176168176184184184
kolovoz176184184176168168
rujan176176160168176176
listopad168168184184184176
studeni176176176168160168
prosinac184176168176184184
UKUPNO208820802088208820882088

Registar stvarnih vlasnika

Registar stvarnih vlasnika (dalje u tekstu: Registar) je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima.

Edukacija na temu Registra stvarnih vlasnika koja je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ureda za sprječavanje pranja novca održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori 8. srpnja 2019. godine Prezentacija “Registra stvarnih vlasnika” .

Registar se uspostavlja na temelju članaka 32. do 36. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17 i 39/19, dalje u tekstu: Zakon) u svrhu sprječavanja zlouporabe pravnih subjekata za pranje novca i povezana predikatna kaznena djela uključujući i porezne prijevare kao i za financiranje terorizma te s ciljem povećanja transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu.

Stvarnim vlasnikom smatra se svaka fizička osoba (ili osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koja izvršava krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom.

Na temelju članka 32. Zakona sljedeći pravni subjekti dužni su upisati podatke o svom stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) u Registar.

  1. trgovačka društva
  2. podružnice stranih trgovačkih društava
  3. udruge
  4. zaklade
  5. fundacije
  6. ustanove kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač.

Od obveze upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar izuzete su ustanove kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač.

Dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku, već samo podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada te imaju li izdane dionice na donositelja.

Za udruge će se iz sustava OIB-a preuzeti podaci o osobama ovlaštenima za zastupanje udruge koji će se smatrati stvarnim vlasnikom udruge, a naknadna ažuriranja i promjene podataka bit će dužni izvršiti osobe ovlaštene za zastupanje udruge na način propisan Pravilnikom.

  • Uz navedene pravne subjekte, upravitelj trusta također je dužan upisati podatak o stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) trusta kojim upravlja, ukoliko je trust kojim upravlja obveznik osobnog identifikacijskog broja (OIB-a).

Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika (Nar. nov., br. 53/19, dalje u tekstu: Pravilnik) propisuje se način i rokovi upisa podataka o stvarnim vlasnicima u Registar.

Rokovi upisa podataka u Registar za pravne subjekte i trustove počinju teći od 3. lipnja 2019. i traju do 31. prosinca 2019., osim za udruge za koje rokovi upisa počinju teći od 1. srpnja 2019. i traju do 31. prosinca 2019.

Osoba ovlaštena za upis podataka u Registar moći će bez plaćanja naknade upisati podatke u Registar:

  1. korištenjem web aplikacije Financijske agencije uz certifikat ili
  2. u poslovnicama Financijske agencije na za to predviđenim obrascima.

Pozivamo pravne subjekte i upravitelje trustova da se detaljno upoznaju s obvezama propisanima Zakonom i Pravilnikom vezano za način i rokove upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar.

Za pravni subjekt koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanima pravilnikom propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 350.000,00 kn.

Nadalje, za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 35.000,00 kn.

Više informacija o načinu i rokovima upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika bit će dostupno od dana 3. lipnja 2019. na mrežnim stranicama Ministarstva financija, na sljedećoj poveznici: http://www.mfin.hr/hr/registar-stvarnih-vlasnika

  • upite vezano za način i rokove upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar sukladno odredbama Zakona i Pravilnika možete uputiti:
    • pisanim putem na adresu elektroničke pošte uzspn@mfin.hr ili
    • na broj telefona 01/6345451.
  • korisničke i tehničke upute za upis podataka u Registar korištenjem aplikacije dostupne su na sljedećem linku: fina.hr
  • upite vezano za korištenje aplikacije Registar stvarnih vlasnika možete uputiti:
    • pisanim putem na adresu elektroničke pošte info@fina.hr ili
    • na broj telefona 0800 0080

OBRAZAC RSV-1

PRIVITAK OBRASCU RSV-1

UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRASCA RSV – 1

UPUTA ZA POPUNJAVANJE PRIVITKA OBRASCU RSV – 1

Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.
Osim izričitog navoda da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, u odluci se moraju navesti i sljedeći podaci :

•Tvrtka, sjedište, OIB i MBS društva koje tako prestaje
•Ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i OIB-a, odnosno Tvrtke, sjedišta te OIB-a svakog člana
•Plan raspodjele imovine društva.
Takva odluka donosi se u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Cijeli tekst dostupan na … womeninadria

Izdavanje i upis promjena na PK kartici od 1. siječnja 2018. – PK kartice

Od 1. siječnja 2018. Porezna uprava izdaje poreznu karticu – Obrazac PK samo u obliku elektroničkog zapisa.

Elektroničkim zapisom Obrasca PK smatra se onaj obrazac koji ima oznaku elektroničkog zapisa i koji nije potpisan vlastoručnim potpisom ovlaštenog službenika i nema otisak pečata nadležne ispostave Porezne uprave. Isti se ne smatra Obrascem PK izdanom u papirnatom obliku.

Porezne kartice izdane u papirnatom obliku zaključno s 31. prosincem 2017. (Porezne kartice na kojima se nalazi potpis službene osobe i otisak pečata nadležne ispostave Porezne uprave) pri raskidu radnog odnosa ili prestanku isplate mirovine ili pri promjeni podataka potrebno je vratiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Izdani elektronički zapisi Obrasca PK u navedenim slučajevima ne vraća se nadležnoj ispostavi.

Od 2. siječnja 2018. godine Porezna uprava omogućila je izdavanje i dostavu „Potvrde o stanju duga“ u obliku elektroničkog zapisa putem Jedinstvenog portala Porezne uprave – ePorezne, upravne pristojbe ne naplaćuju se temeljem Uredbe o dopunama uredbe o Tarifi upravnih pristojbi (NN 129/2017), u Tarifnom broju 4.

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba
  • Godina 2016. kamata 5,14% objavljeno u NN
  • Godina 2017. kamata 4,97% objavljeno u NN
  • Godina 2018. kamata 4,55%. objavljeno u NN
  • Godina 2019. kamata 3,96%. objavljeno u NN 118/18
  • Godina 2020. kamata 3,42%. objavljeno u NN 125/19
  • Godina 2021. kamata 3,00%. objavljeno u NN 145/20
  • Godina 2022. kamata 2,68%. objavljeno u NN 139/21
  • Vrste i stope doprinosa/poreza na dohodak od plaće – uplatni računi

MIO I stup    stopa 15%         žiroračun  HR1210010051863000160   poziv na broj  HR68    8168-OIB-JOPPD

MIO II stup   stopa 5%           žiroračun  HR7610010051700036001  poziv na broj   HR68     2283-OIB-JOPPD

MIO II stup   stopa 17,5%      žiroračun  HR6510010051550100001  poziv na broj   HR68     8486-OIB-JOPPD

Porez na dohodak i prirez     žiroračun  prema gradu i općini              poziv na broj   HR68     1880-OIB-JOPPD

  • Poziv na broj primatelja:

Oznaka                       – OIB –                 Obrazac JOPPD

(4 znamenke)      (poslodavca)              (5 znamenki)

Trošak dnevnica je trošak službenog putovanja ako je poslodavac donio odluku da će se dnevnice isplatiti,
odnosno ako je tako propisano pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. 

Zakon o porezu na dohodak propisuje visinu neoporezive dnevnice.

  • Dnevnice u zemlji – za udaljenosti najmanje 30 km

do 8 sati – nema dnevnice = 0,00 kuna
od 8 do 12 sati 1/2 dnevnice = 100,00 kn
preko 12 sati puna dnevnica = 200 kn dnevno

    • Dnevnica se može umanjiti 30% ako se ostvario jedan obrok (ručak ili večera) ili 60% ako se ostvare dva obroka (ručak i večera). Smještaj koji uključuje noćenje sa doručkom neće umanjiti dnevnicu.
    • Službenim putovanjem u tuzemstvu, u smislu Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.
    • Službenim putovanjem mogu nastati troškovi prijevoza, smještaja, dnevnica te ostali troškovi.
      Troškovi službenog putovanja se priznaju samo na temelju vjerodostojnih isprava odnosno računa.
      Troškovi prijevoza na službenom putovanju se priznaju u visini stvarno nastalih izdataka.
    • Primjer troškova prijevoza su računi autobusnih karata, aviokarta, željezničkih karata, trošak rent a cara ili
      ako se putuje službenim automobilom trošak prijevoza, računi goriva i održavanja automobila, cestarine, mostarine,
      tunelarina, troškovi trajekta, trošak parkiranja i drugi troškovi vezani za automobil.
    • Ako se putuje privatnim automobilom, trošak prijevoza može biti nadoknada troškova korištenja privatnog automobila u
      službene svrhe. Navedeno se odnosni na putovanje od sjedišta društva do dolaska u mjesto putovanja, odnosno od mjesta
      putovanja do sjedišta društva.
    • Trošak prijevoza nakon dolaska u mjesto u koje se uputio zaposlenik na službeni put do vremena povratka, odnosno nakon
      dolaska na odredište se priznaje ovisno o udaljenosti smještaja i mjesta rada.
    • Ako je zaposlenik smješten u istom mjestu u kojem je mjesto rada, troškovi prijevoza od mjesta smještaja do mjesta rada
      se ne priznaju, nego se smatra da je taj trošak nadoknađen iz dnevnice.
    • Ako je zaposlenik smješten u mjestu koje je udaljeno od mjesta rada, troškovi prijevoza od mjesta smještaja do mjesta
      rada se priznaju. Troškovi smještaja se priznaju temeljem računa hotela, apartmana ili druge vrste smještaja.
    • Ostali troškovi službenog putovanja su troškovi koji su nastali na putovanju kao npr. najam prostora za rad, trošak
      brzojava ili bilo koji drugi troškovi.

Svi troškovi nastali na službenom putovanju se prilažu i upisuju u putni nalog a knjiže se prema prirodnim vrstama.
Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak sadrže odredbe vezane uz troškove službenog putovanja.

  • Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi
    poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac
    obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta
    sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je
    mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno
    -istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz
    djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca,
    te ako su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.
  • Dnevnice u inozemstvu

Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06)

1. Islamska Država Afganistan ⇒35,00 USD
2. Republika Albanija ⇒30,00 EUR
3. Alžirska Narodna Demokratska Republika ⇒40,00 USD
4. Kneževina Andora ⇒70,00 USD
5. Republika Angola ⇒35,00 USD
6. Argentinska Republika ⇒50,00 USD
7. Republika Armenija ⇒50,00 USD
8. Australija ⇒85,00 USD
9. Republika Austrija ⇒70,00 EUR
10. Azerbajdžanska Republika ⇒50,00 USD
11. Kraljevina Belgija ⇒70,00 EUR
12. Republika Bjelarus ⇒50,00 USD
13. Republika Bolivija ⇒40,00 USD
14. Savezna Republika Brazil⇒ 40,00 USD
15. Bosna i Hercegovina ⇒30,00 EUR
16. Republika Bugarska ⇒40,00 EUR
17. Republika Cipar ⇒60,00 EUR
18. Češka Republika ⇒50,00 EUR
19. Republika Čile ⇒40,00 USD
20. Kraljevina Danska ⇒70,00 EUR
21. Arapska Republika Egipat ⇒40,00 USD
22. Republika Estonija ⇒40,00 EUR
23. Savezna Demokratska Republika Etiopija ⇒35,00 USD
24. Republika Filipini ⇒40,00 USD
25. Republika Finska ⇒70,00 EUR
26. Francuska Republika ⇒70,00 EUR
27. Republika Gruzija ⇒50,00 USD
28. Helenska Republika (GRČKA) ⇒60,00 EUR
29. Republika Indija ⇒40,00 USD
30. Republika Indonezija ⇒40,00 USD
31. Islamska Republika Iran ⇒60,00 USD
32. Republika Irak ⇒60,00 USD
33. Irska ⇒70,00 EUR
34. Republika Island ⇒80,00 EUR
35. Država Izrael ⇒70,00 USD
36. Jamajka ⇒35,00 USD
37. Japan ⇒85,00 USD
38. Republika Jemen ⇒35,00 USD
39. Hašemitska Kraljevina Jordan ⇒35,00 USD
40. Južnoafrička Republika ⇒50,00 USD
41. Kanada ⇒85,00 USD
42. Republika Kazahstan ⇒50,00 USD
43. Republika Kenija ⇒35,00 USD
44. Narodna Republika Kina ⇒50,00 USD
45. Narodna Republika Kina, Hong Kong ⇒95,00 USD
46. Kirgiska Republika ⇒50,00 USD
47. Republika Kolumbija ⇒40,00 USD
48. Republika Kongo ⇒35,00 USD
49. Demokratska Narodna Republika Koreja ⇒40,00 USD
50. Republika Koreja ⇒70,00 USD
51. Republika Kuba ⇒35,00 USD
52. Država Kuvajt ⇒70,00 USD
53. Republika Latvija ⇒40,00 EUR
54. Libanonska Republika ⇒35,00 USD
55. Republika Liberija ⇒40,00 USD
56. Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija ⇒40,00 USD
57. Republika Litva ⇒40,00 EUR
58. Veliko Vojvodstvo Luksemburg ⇒80,00 EUR
59. Republika Madžarska ⇒50,00 EUR
60. Republika Makedonija ⇒30,00 EUR
61. Malezija ⇒40,00 USD
62. Republika Malta ⇒60,00 EUR
63. Sjedinjene Meksičke Države ⇒35,00 USD
64. Republika Moldova ⇒40,00 USD
65. Kneževina Monako ⇒70,00 EUR
66. Republika Mozambik ⇒35,00 USD
67. Kraljevina Nizozemska ⇒70,00 EUR
68. Kraljevina Norveška ⇒80,00 EUR
69. Novi Zeland ⇒70,00 USD
70. Savezna Republika Njemačka ⇒70,00 EUR
71. Islamska Republika Pakistan ⇒40,00 USD
72. Republika Peru ⇒35,00 USD
73. Republika Panama ⇒50,00 USD
74. Republika Poljska ⇒40,00 EUR
75. Portugalska Republika ⇒60,00 EUR
76. Rumunjska ⇒40,00 EUR
77. Ruska Federacija ⇒50,00 USD
78. Kraljevina Saudijska Arabija ⇒50,00 USD
79. Republika Senegal ⇒35,00 USD
80. Republika Singapur ⇒85,00 USD
81. Sirijska Arapska Republika ⇒50,00 USD
82. Sjedinjene Američke Države ⇒95,00 USD
83. Slovačka Republika ⇒50,00 EUR
84. Republika Slovenija ⇒50,00 EUR
85. Srbija i Crna Gora ⇒30,00 EUR
86. Republika Sudan ⇒35,00 USD
87. Kraljevina Španjolska ⇒60,00 EUR
88. Švicarska Konfederacija ⇒80,00 EUR
89. Kraljevina Švedska ⇒80,00 EUR
90. Talijanska Republika (ITALIJA) ⇒70,00 EUR
91. Republika Tadžikistan ⇒50,00 USD
92. Republika Tunis ⇒35,00 USD
93. Turkmenistan ⇒50,00 USD
94. Republika Turska ⇒50,00 EUR
95. Ukrajina ⇒50,00 USD
96. Republika Uzbekistan ⇒50,00 USD
97. Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sj. Irske ⇒70,00 EUR
98. Ujedinjeni Arapski Emirati ⇒50,00 USD
99. sve druge države ⇒35,00 USD

Popis naselja po općinama

Stope prireza

Od 1. siječnja 2023. na snazi su izmijenjene odredbe propisa o porezu na dohodak, kojima se, u poreznom smislu, isplate fizičkim osobama na tekući račun izjednačavaju s isplatama na žiroračun. Drugim riječima, svi primici fizičkih osoba za koje je ranije bila propisana obveza isplate na žiroračun, od početka ove godine mogu se isplaćivati i na tekući račun, odnosno brisan je uvjet njihove isplate isključivo na žiro račun. Propisi su izmijenjeni u cilju administrativnog rasterećenja poreznih obveznika koji ostvaruju dohotke iz više izvora, te pojednostavio način isplate i smanjili dodatni troškovi.

Više o navedenoj temi … TEB https://www.teb.hr/novosti/2023/izjednacene-su-isplate-na-ziroracun-i-tekuci-racun/

Propisano je člankom 193.d. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost:

1. kod doznaka u korist transakcijskog računa, trenutak naplate na račun,
2. kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,
3. kod čeka, trenutak primitka čeka,
4. kod kreditnih kartica, trenutak naplate na račun,
5. kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih isprava. 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 121/19)

Novine u fiskalizaciji od 1.1.2021.
▪ Obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja
▪ Obveza iskazivanja QR koda na računu naplaćenom gotovinom
▪ Utvrđivanje blagajničkog maksimuma prema kategorijama poreznih obveznika

“BEZ RAČUNA SE NE RAČUNA”

PROVJERITE ISPRAVNOST FISKALNOG RAČUNA


fiskalizacija-u-hr-prijedlog-zakon-o-fiskalizaciji0-w-610

Obveza ispisa QR koda na fiskaliziranim računima od 1.1.2021. godine

QR kod od 1. siječnja 2021. godine bit će obvezan dio računa.

Što je QR kod?
OR (eng. Quick Response) u prijevodu „brzi odgovor“ tip je dvodimenzionalnog koda koji sadrži zapis određenog seta podataka.
QR kod karakterizira brza čitljivost te jednostavna pohrana različitih podataka.

Zbog čega se uvodi obveza ispisa QR koda na računima?
Prema Zakonu o fiskalizaciji (članak 27.) kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana
izdavanja računa.

Koje sve podatke QR kod mora sadržavati na računima?
Prema Pravilniku o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 70/2020), QR kod mora sadržavati minimalno sljedeće podatke:

  • URL adresa do web-stranice Porezne uprave za provjeru računa
  • JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
  • datum i vrijeme izdavanja računa
  • ukupni iznos računa

Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom (članak 9. NN 106/18, 121/19),
obveznici fiskalizacije koji ostvareni promet naplaćuju sredstvom koje se ne smatra prometom gotovine nisu dužni iskazati  QR kod na računu.

Izdavanju aplikativnog certifikata za fiskalizaciju osigurava FINA. Informacije o izdavanju aplikativnog certifikata za fiskalizaciju za testnu okolinu dostupne su na http://www.fina.hr/fiskalizacija Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 0800 0080.

Obveznici fiskalizacije… Kliknite za više informacija!

Interni akt o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, o poslovnim prostorima, o oznakama naplatnih uređaja te označavanju operatera na naplatnim uređajima… Kliknite za više informacija!

Uputa o obvezi izdavanja računa izvan radnog vremena obveznika fiskalizacije… Kliknite za više informacija.

Porez na dohodak – Dohodak od imovine i imovinskih prava
Broj klase:410-01/21-01/512
Urudžbeni broj:513-07-21-01-21-2
Zagreb, 02.06.2021

Utvrđivanje obveze poreza na dohodak od imovine za zakupodavca temeljem ulaganja u nekretninu u zakupu od strane zakupoprimca

Zaprimili smo upit poreznog obveznika u kojemu isti navodi da tuzemna pravna osoba ima namjeru sa fizičkom osobom koja nije u sustavu PDV-a sklopiti ugovor o zakupu na rok od 10 godina gdje je pravna osoba zakupnik, a fizička osoba zakupodavac. Prostor koji je predmet zakupa nije funkcionalan te pravna osoba u njemu nije u mogućnosti obavljati namjeravanu djelatnost te planira u zakupljenom prostoru izvršiti određena ulaganja. Trošak svih ulaganja snositi će pravna osoba, zakupnik, a uz to će mjesečno plaćati zakupodavcu ugovorenu zakupninu. Trošak ulaganja neće se prebijati sa ugovorenom zakupninom, a po isteku roka zakupa, zakupodavac će stupiti natrag u posjed prostora koji je bio u zakupu i to u stanju u kakvom je tada. Ulaganja koja će vršiti zakupnik obavljati će se u vremenskom razdoblju od dvije kalendarske godine. Riječ je o stambenom prostoru kojeg će zakupnik koristiti za djelatnost iznajmljivanja turistima te je stoga, da isti bude funkcionalan, potrebno obaviti sljedeće građevinske radove: zamjena stolarije, farbanje zidova, postavljanje pločica, promjena dijela instalacija, obnova fasade.

Pitanje koje se postavlja je treba li se dohodak od imovine fizičke osobe zakupodavca, koji je ostvaren ulaganjem u prostor u zakupu od strane zakupoprimca, obračunati u trenutku kad su ulaganja izvršena (istekom svake od dvije godine koliko će trajati potrebna ulaganja) ili nakon isteka roka zakupa (protekom razdoblja zakupa ili prijevremenim raskidom roka zakupa) kada zakupodavac može ponovno raspolagati zakupljenim prostorom ako se procjenom utvrdi da je vrijednost imovine nakon isteka zakupa veća nego što je bila prije zakupa. Odgovaramo u nastavku.

Člankom 11. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20; dalje u tekstu: Zakon) propisano je da su primici sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju te se isti utvrđuju primjenom načela blagajne.

Člankom 56. Zakona propisano je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

Člankom 11. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati. Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

Člankom 62. stavkom 7. Zakona propisano je da je radi utvrđivanja poreza na dohodak od najamnine ili zakupnine, porezni obveznik obvezan ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.

Sukladno navedenim odredbama, dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima. Bitno je napomenuti da su primici sva dobra, između ostalog i stvari i usluge, koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju te da se nenovčani primici utvrđuju prema tržišnoj vrijednosti, primjenom načela blagajne, odnosno u trenutku kada porezni obveznik istima može raspolagati.

Budući da se ulaganjima namijenjenim uređenju prostora koji se daje u najam/zakup povećava vrijednost nekretnine, isto je potrebno prethodno regulirati ugovorom o zakupu koji mora biti sastavljen u pisanom obliku. U praksi obvezu ulaganja najčešće preuzima zakupoprimac, te se ugovara da se ulaganje uračunava u cijenu zakupa ili da se priznaje kao imovina zakupodavca. U oba slučaja, ukoliko zakupodavac nije snosio trošak ulaganja na način da isti nadoknadi zakupoprimcu, primitak ostvaren s osnove ulaganja smatra se dohotkom od imovine. Radi utvrđivanja poreza na dohodak od najamnine ili zakupnine, porezni obveznik je obvezan ispostavi Porezne uprave dostaviti ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, u konkretnom slučaju, ugovor o najmu poslovnog prostora ili dodatak navedenom ugovoru, te u istome posebno istaknuti sve činjenice vezane za ulaganje u poslovni prostor od strane zakupoprimca, na način da se reguliraju rokovi i iznosi planiranih i/ili izvršenih ulaganja kroz cijelo razdoblje ulaganja.

Nastavno na navedeno, mišljenja smo da je dohodak od imovine ostvaren s osnove ulaganja zakupoprimca u poslovni prostor zakupodavca, nastao u trenutku kada su ulaganja izvršena, što mora biti regulirano u pisanom obliku ugovorom o najmu ili dodatkom ugovora o najmu, u kojemu treba biti posebno naznačeno koji su rokovi ulaganja i u kojim iznosima je ulaganje planirano i/ili izvršeno. U konkretnom slučaju, budući da je u upitu navedeno da će ulaganja trajati dvije godine, iznos ulaganja smatrati će se dohotkom od imovine kroz cijelo predviđeno razdoblje ulaganja, te će se oporezivati porezom na dohodak od imovine u trenutku kada je isti i ostvaren, zavisno o rokovima i iznosima planiranih i/ili izvršenih ulaganja kroz cijelo razdoblje ulaganja.

01. siječnja 2016. godine stupile su na snagu odredbe Zakona o porezu na dohodak koje predviđaju oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka za sve FIZIČKE OSOBE koje ostvare dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.

Oporezuju se ostvareni neto kapitalni dobitci od ulaganja u financijske instrumente (poput investicijskih fondova, portfelja, obveznica, dionica i sl.), kupljene nakon 01.01.2016. i prodane unutar 2 godine od dana kupnje. Za kalendarsku godinu 2016. oporezuju se svi neto kapitalni dobitci ostvareni nakon 01.01.2016. i isplaćeni do 31.12.2016.
Sva ulaganja učinjena do kraja 2015. godine nisu predmet oporezivanja.

Obavezni ste:
Prijaviti porez i prirez na dohodak (putem JOPPD obrasca)
Platiti porez i prirez na dohodak (putem univerzalnog naloga za plaćanje)
Napraviti to do 31.01.2017. godine za 2016. godinu

Izuzeci:
Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne plaća se (ne smatra se prodajom) u slučaju:
Zamjene udjela između investicijskih fondova. Ukoliko ste ostvarili dobitak/gubitak u jednom fondu on se neće oporezivati u trenutku zamjene udjela nego u trenutku prodaje i isplate sredstva iz fonda u koji ste prenijeli udjele.
Prijenosa udjela nasljeđivanjem
Darovanja udjela

Svojstvo osiguranika utvrđuje HZMO na osnovi prijave na osiguranje. Prijavu podnosi:

  • poslodavac osiguranika odnosno obveznik doprinosa
  • osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Svojstvo osiguranika prestaje prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika, a osiguraniku iz članka 11., 11.a i 13. ZOMO-a i u slučaju stjecanja prava na mirovinu.

Prijava se podnosi područnoj službi/uredu/ispostavi HZMO-a, nadležnoj prema sjedištu poslodavca ili njegove podružnice, odnosno mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti. Rok za prijavu na osiguranje je najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada kod poslodavca.

Svi poslodavci, odnosno drugi obveznici podnošenja prijave s više od tri osiguranika dužni su prijave podnositi elektroničkim putem. E-prijave je web-aplikacija koja korisnicima omogućava elektroničku uspostavu prijave i odjave na mirovinsko osiguranje, prijave o promjeni statusa tijekom osiguranja, prijave o početku/prestanku poslovanja obveznika doprinosa i o promjenama podataka obveznika doprinosa.

  • Vrste prijava (tiskanice/elektroničke prijave)

M-1P/eM-1P Prijava o početku osiguranja
M-2P/eM-2P Prijava o prestanku osiguranja
M-3P/eM-3P Prijava o promjeni tijekom osiguranja
M-11P/eM-11P Prijava o početku poslovanja obveznika doprinosa
M-12P/eM-12P Prijava o prestanku poslovanja obveznika doprinosa
M-13P/eM-13P Prijava o promjeni podataka obveznika doprinosa
M-SEZ/eM-SEZ Prijava/promjena o preračunatom trajanju staža na sezonskim poslovima.
MPP-1/eMPP-1 Prijava/promjena podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici

Više informacija o prijavama i odjavama na osiguranje na stranicama HZMO-a

  • podatke o početku poslovanja, prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika doprinosa u roku od 24 sata od početka ili prestanka poslovanja, odnosno na dan pravomoćnosti rješenja o upisu u odgovarajući registar ili brisanju u odgovarajućem registru u roku od 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa
  • podatke o početku osiguranja za osobe u radnom odnosu i s radnim odnosom izjednačenim osnovama osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada kod poslodavca
  • podatke o prestanku osiguranja za osobe u radnom odnosu i s radnim odnosom izjednačenim osnovama osiguranja u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa
  • podatke o promjenama tijekom osiguranja u roku od 24 sata od nastale promjene
  • podatke o početku i prestanku osiguranja za samostalne obveznike doprinosa u roku od 24 sata od pravomoćnosti rješenja o upisu u odgovarajući registar
  • podatke o invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju – na dan kada je rješenje o priznanju tog prava, odnosno o prestanku tog prava postalo izvršno.

Podsjećamo da se prijave obavljaju isključivo elektroničkim putem preko usluge e-prijave dostupne na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr, uz iznimku poslodavaca koji zapošljavaju do 3 radnika…

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kroz razdoblje do pet godina dužan je obračunavati samo doprinos iz osnovice

Oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kroz razdoblje do pet godina dužan je obračunavati samo doprinose iz osnovice i to:

  • doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20 posto, odnosno po stopi od 15 posto za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
  • doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od pet posto.

U navedenom razdoblju do pet godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 posto.

Uvjeti za ostvarivanje olakšice

Uvjeti za ostvarivanje olakšice su da:

  • se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina života
  • ugovor o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme
  • mlada osoba do 30 godina života nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

Navedeno znači da za korištenje olakšice ne postoji uvjet da je mlada osoba bila prethodno prijavljena na zavodu za zapošljavanje, niti da li ima ili nema prethodno evidentiran staž u mirovinskom osiguranju i slično. Također poslodavac nije dužan izvijestiti niti jednu instituciju prije početka korištenja prava. Ako je mlada osoba s poslodavcem imala sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, a nakon 1. siječnja 2015. sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme poslodavac može početi koristiti pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu od prvog dana zaključenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.       

Poslodavac je za mladu osobu dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ugovor o radu sklopljen na neodređeno radno vrijeme. Dokaz (presliku ugovora o radu) poslodavac ne mora dostavljati niti jednoj instituciji, već je navedeni dokaz dužan čuvati u svojim evidencijama, te ga pokazati na eventualno traženje poreznog tijela u postupku poreznog nadzora ili posebnog postupka.  

Posebni slučajevi

Ako dva poslodavca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezanim osobama u smislu odredbi propisa koji uređuju porez na dobit, a jedan od tih poslodavaca sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom osobom, koja je prethodno bila u radnom odnosu kod poslodavca supoduzetnika, odnosno povezane osobe i za koju je taj poslodavac već koristio olakšicu zbog zapošljavanja mlade osobe, novi poslodavac (supoduzetnik ili povezana osoba) može koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobračunavanja doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina računajući od prvog dana korištenja olakšice kod prvog poslodavca.

U slučaju kada mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Novi poslodavac može koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobračunavanja doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina računajući od prvog dana korištenja olakšice kod prvog poslodavca.

Za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek pet godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivala pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

Novi račun za plaćanje općekorisne funkcije šuma

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini objavljena je u NN 12./15. 2. veljače 2015.
Naredbom je propisano da se naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje na novi račun: HR1210010051863000160
– model: HR68
– poziv na broj: 5126-OIB

Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore objavljena je u Narodnim novinama br. 157/14., primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

    • Članice komore određuje Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem na području Republike Hrvatske koje su upisane u sudski registar.
    • Razvrstavanje u grupe vrši se na osnovi podataka iz godišnjega financijskog izvješća za 2013.

Članice Komore plaćaju članarinu ovisno o grupi u koju se razvrstavaju prema sljedećim kriterijima:

Kategorija  Ukupna aktivaUkupni prihodiBroj zaposlenihVisina članarine  u 2014.
Prva – ne prelaze 2 od 3 kriterija7.500.000,0015.000.000,005042,00
Druga – prelaze 2 od 3 kriterija iz prve kategorije, ali ne prelaze 2 od ova 3 kriterija30.000.000,00 59.000.000,002501.083,00
Treća – prelaze 2 od 3 kriterija30.000.000,0059.000.000,002503.973,00
Četvrtu grupu čine članice osnovane i upisane u sudski registar kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, pod uvjetom da se na njih ne može primijeniti bilo koja od odredaba prethodnih točaka 1. do 3., ili ako takvo društvo nije povećalo temeljni kapital tako da on doseže ili prelazi najniži iznos temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93. do 68/13.).   20,00

Članice Komore za koje nisu dostupni podaci zaduživat će se, do pribavljanja tih podataka, paušalnom članarinom u iznosu od 42,00 kn.
Članice Komore dužne su – sukladno važećoj Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba – uplaćivati članarinu mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, na račun HR8510010051700052620.

Članstvo u komori i obveza plaćanja članarine prestaje brisanjem subjekta upisa iz sudskog registra nadležnog trgovačkog suda.
Članice HGK kod kojih je obavljanje gospodarske djelatnosti »u mirovanju« odnosno koje su prestale obavljati gospodarsku djelatnost, a upisane su u sudski registar nadležnog trgovačkog suda mogu biti oslobođene plaćanja članarine.

  • U NN 155/13 objavljena je  Odluka o financiranju HGK u 2014.
  • u 2014. godini se više ne plaća doprinos za HGK
  • visina članarine se određuje temeljem podataka iz GFI za 2012. godinu

Članice Komore plaćaju članarinu ovisno o grupi u koju se razvrstavaju prema sljedećim kriterijima:

Kategorija  Ukupna aktivaUkupni prihodiBroj zaposlenihVisina članarine  u 2014.
Prva – ne prelaze 2 od 3 kriterija7.500.000,0015.000.000,005042,00
Druga – prelaze 2 od 3 kriterija iz prve kategorije, ali ne prelaze 2 od ova 3 kriterija30.000.000,00 59.000.000,002501.083,00
Treća – prelaze 2 od 3 kriterija30.000.000,0059.000.000,002503.973,00
  • članarina se uplaćuje mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, na račun: HR8510010051700052620
  • članice HGK koje su osnovane i upisane u sudski registar u 2013. i 2014. uplaćuju članarinu u visini od 42,00 kn
  • članice HGK osnovane i upisane u sudski registar u 2013. i 2014. kao jednostavno d.o.o. oslobođene su plaćanja članarine sukladno čl. 4. i 5. ove Odluke dok društvo ne poveća temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz čl. 389. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, kada se na temeljni kapital društva i na poslovne udjele primjenjuju odredbe čl. 390. st. 1. ZTD-a
  • članice HGK za koje je pokrenut likvidacijski stečajni postupak, likvidacija, koje su u mirovanju ili koje su pripojene drugom pravnom subjektu dužne su platiti sva svoja dospjela dugovanja za financiranje HGK nastala do trenutka otvaranja navedenoga stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije, donošenja rješenja o pripajanju društva ili odluke o mirovanju.

U Nar. nov., br. 93/14 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

Temeljem čl. 59. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona dopunjen je čl. 172. Ovršnog zakona koji uređuje primanja koja su izuzeta od ovrhe.

Tako su počevši od 1. rujna 2014. od ovrhe izuzeta i sljedeća primanja:

  • utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
  • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  • dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  • naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
  • potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

Slijedom navedenog, navedena primanja se počevši od 1. rujna 2014. isplaćuju na posebni (tzv. zaštićeni) račun. 

Jubilarna nagrada je naknada radniku za navršen određen broj godina radnog staža. „„Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu  obvezan je isplatiti jubilarnu nagradu radniku, dok poslodavac kojeg ne obvezuje ni kolektivni ugovor niti pravilnik ili ugovor o radu nije obvezan isplatiti jubilarnu nagradu radniku isplata iste ovisi o odluci samog poslodavca. „„O isplati jubilarne nagrade poslodavac donosi odluku o isplati jubilarne nagrade. „„Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada propisani su Pravilnikom o porezu na dohodak. „„Isplata jubilarne nagrade u iznosu višem od neoporezivog smatra se plaćom.

images333

Radniku se neoporezivo može isplatiti jubilarna nagrada za navršenih: „„

10. godina radnog staža do iznosa od 1.500,00 kuna, „„

15. godina radnog staža do iznosa od 2.000,00 kuna, „„

20. godina radnog staža do iznosa od 2.500,00 kuna, „„

25. godina radnog staža do iznosa od 3.000,00 kuna, „„

30. godina radnog staža do iznosa od 3.500,00 kuna, „„

35. godina radnog staža do iznosa od 4.000,00 kuna,a „„

40. godina i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kuna.

Godine radnog staža računaju sve godine staža koje je radnik radio kod svih poslodavaca, a ne samo kod sadašnjeg poslodavca.

Prema mišljenju Ministarstva financija, Klasa: 121-10/06-01/5, Ur.broj: 513- 07-21-01/06-2 od 01.09.2006. godine: „…Budući da Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje uvjet neoporezivu isplatu jubilarnih nagrada za određen broj navršenih godina radnog staža kod istog poslodavca, može ih se radnicima isplatiti do svota iz članka 13. stavak 2. točka 12. Pravilnika, bez obračuna i uplate propisanih doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, i to za ukupan broj navršenih godina radnog staža kod jednog ili više poslodavaca.

Stipendija učeniku ili studentu za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama, te fakultetima, može se neoporezivo isplatiti, prema čl. 10. st 12. Zakona o porezu na dohodak, do 1.600,00 kuna mjesečno. Iznimno, ako se u tijeku jednog mjeseca isplaćuju stipendije za više mjeseci, neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je stipendija trebala biti isplaćena. Učenik ili student može primati stipendiju kod samo jednog isplatitelja ili kod više njih, ali ukupno najviše 1.600,00 kuna mjesečno je neoporezivo.

Pri isplati stipendije ne postoji obveza obračuna obveznih doprinosa.

Stipendija se obvezno primatelju doznačuje na njegov žiro ili tekući račun.

Isplatitelj stipendije obvezan je: a) prije početka isplate stipendije zaključiti s primateljem stipendije ugovor u pisanom obliku ili donijeti odluku b) na početku godine osigurati potvrdu škole odnosno visokog učilišta da primatelj stipendije ima status učenika odnosno redovnog studenta.

Poduzetnici mogu darivati i iskazati kao porezno priznat trošak prema propisima PDV-a poklone male vrijednosti koji nisu veći od 160,00 kuna.

Darivanje kupaca poduzetnici čine u svrhu promocije imena svoje tvrtke.

Davanje poklona čija je pojedinačna vrijednost do 160,00 kn bez PDV-a, ne smatra se isporukom dobara uz naknadu i na takve isporuke ne plaća se PDV, uvijet je da se radi o posebno prilagođenim dobrima koje imaju oznaku „nije za prodaju“.

Dobra se ne smiju davati istim osobama, odnosno istoj osobi u jednom tromjesečju može se dati najviše jedan poklon. Promidžbenim predmetima su: proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«,reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, do 160,00 kn pojedinačne vrijednosti.

Uzorcima se smatraju dobra koja su obilježena kao uzorci, testeri ili na sličan način i predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika, odnosno mora biti povezana s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Uzorcima se smatraju dobra koja se daju u obliku i pakiranju koji je različit od oblika i pakiranja tih dobara namijenjenih prodaji.

ODLUKU O DOPUŠTENOM MANJKU S NASLOVA KALA, RASTEPA, KVARA I LOMA NA PROIZVODIMA U TRGOVINI  NN 129-2007

  • (Klasa: 410-01/12-01/85, Ur. broj: 513-07-21-01/12-1, od 13. siječnja 2012.) iznijela sljedeće stajalište:

„Člankom 11. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poduzetnika – poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile.

Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta. Prema odredbi članka 11. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 11. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

U vezi navedenog napominjemo da u pojedinim slučajevima nalog za uništenje ili zbrinjavanje dobara na drugi način može dati i odgovarajuća inspekcijska služba. Ako su prema rješenju te službe dobra uništena ili predana na uništenje odnosno zbrinjavanje nadležnoj organizaciji koja se time bavi, manjak dobara može se priznati temeljem dokumentacije izdane poreznom obvezniku od strane nadležnih službi i organizacije za uništenje odnosno zbrinjavanje otpada. Stoga u takvim slučajevima za priznavanje manjka u smislu odredbe članka 11. stavka 4. Pravilnika nije potrebna prisutnost djelatnika Porezne uprave.

Kada se djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu da prisustvuje uništenju otpisanih dobara, odnosno utvrđivanju činjeničnog stanja, porezni obveznik može kao dokaze predočiti zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slično kako bi dokazao da se radi o uništenju dobara odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, odnosno o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 11. stavka 4. Pravilnika.

Napominjemo da bi u slučaju kada se na uništenje upućuje velika količina dobara, prilikom utvrđivanju činjeničnog stanja trebao biti prisutan djelatnik Porezne uprave. Ako se djelatnik Porezne uprave na pisani poziv ne odazove, a porezni obveznik posjeduje sve dokaze iz kojih se može nedvojbeno utvrditi da je roba zaista uništena, neovisno o prisutnosti djelatnika Porezne uprave manjak se može porezno priznati.“

Za nastali inventurnim manjak iznad porezno dopuštenog iznosa može se postupiti na jedan od slijedećih načina: „„

teretiti odgovornu osobu za nastali manjak; „„

pripisati manjak radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio (čl. 15. st. 4. Pravilnik o porezu na dohodak); „„

nastali manjak oporezivati, sukladno čl. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, kao izuzimanje (dohodak od kapitala) članova trgovačkog društva (vlasnika odnosno suvlasnika trgovačkog društva); „„

ako upravni odbor1, skupština trgovačkog društva ili nadzorni odbor, sukladno čl. 6. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, donese odluku da se za nastali manjak neće teretiti odgovornu osobu zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe, te se utvrđeni manjak evidentira na teret rashoda poduzetnika. Tako nastali rashod nije porezno priznat, odnosno uvećava osnovicu poreza na dobit.

  • (Klasa: 410-01/12-01/85, Ur. broj: 513-07-21-01/12-1, od 13. siječnja 2012.) navodi sljedeće:

Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u nepoduzetničke
svrhe, u članku 8. stavku 6. Zakona i članku 54. stavku 4. Pravilnika, kojima je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz
članka 3. stavka 5. Zakona tržišna cijena dobara. U članku 54. stavku 4. Pravilnika propisano je da se tržišnom
cijenom u smislu odredbe članka 8. stavka 6. Zakona, kod isporuka dobara smatra cijena nove nabave odnosno neto-nabavna
cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena. Pri izuzimanju odnosno isporuci dobara proizvedenih u poduzeću, tržišnom cijenom se smatraju vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima.
Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na
otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 11. stavka 4. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.
Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju. 

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. došlo je do niza promjena.

Isplate na žiro, tekući račun i u gotovini – od 5.7.2013.

1. Tekući ili štedni račun:
• plaća, poduzetnička plaća, primici izaslanih radnika, primici članova predstavničkih i izvršnih tijela za rad u tim tijelima (primici od nesamostalnog rada – čl. 14. Zakona),
• dividende i udjeli u dobiti, uključujući i neoporezivi iznos do 12.000 kn godišnje, kamate (primici od kapitala – čl. 30. Zakona),
• životno, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (primici od osiguranja – čl. 31. Zakona),
• primici po osnovi otuđenja financijske imovine,
• naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom IZNAD 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
• primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga,
• stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima do 1.600 kn mjesečno,
• stipendije koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoz, smještaj, prehrana, knjige, zdravstveno osiguranje i sl.),
• sportske stipendije do 1.600 kn mjesečno,
• nagrade za sportska ostvarenja do 20.000 kn godišnje,
• naknade sportašima amaterima do 1.600 kn mjesečno.

2. Gotov novac (novčanice i kovanice):
• mirovine,
• neoporezive naknade plaće (za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad, pripadnicima civilne zaštite, za vrijeme vojne vježbe i sl.),
• nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH ako je neizvjestan pobjednik natjecanja,
• primici djece od obavljanja sezonskih poslova,
• socijalne potpore, doplatak za djecu, novčani primici za opremu novorođenog djeteta, potpore zbog elementarnih nepogoda, kamate na kunsku, deviznu štednju, obiteljske mirovine, državne nagrade, itd. (primici koji se ne smatraju dohotkom – čl. 9. Zakona),
• nagrade učenicima na praksi do 1.600 kn mjesečno, nagrade učenicima i studentima na natjecanjima, naknade štete zbog posljedica nesreće na radu (primici na koje se ne plaća porez na dohodak – čl. 10. Zakona),
• troškovi službenih putovanja, prijevoz na posao i s posla, dar djetetu do 600,00 kn godišnje, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres, i sl.), neoporezivi iznos otpremnina, jubilarne nagrade, terenski i pomorski dodatak, naknada za odvojeni život (neoporezive naknade, potpore i nagrade radnicima – čl. 13. Pravilnika),
• naknade za rad u svezi s izborom do 1.600 kn po održanom izboru,
• naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom DO 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
• ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi.

3. Žiro račun:
• primici fizičkih osoba temeljem darovanja za zdravstvene potrebe,
• drugi dohodak,
• primici samostalnih djelatnosti.

Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa – od 5.7.2013.
Neoporezivo se mogu isplatiti:
• troškovi službenih putovanja (dnevnice, prijevozni troškovi, troškovi noćenja),
• naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim jav¬nim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
• naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
• naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po prijeđenom kilometru,
• terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno,
• terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kn dnevno,
• pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno,
• pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno,
• naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kn mjesečno,
• dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu.