Novi račun za plaćanje općekorisne funkcije šuma

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini objavljena je u NN 12./15. 2. veljače 2015.
Naredbom je propisano da se naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje na novi račun: HR1210010051863000160
– model: HR68
– poziv na broj: 5126-OIB

U Nar. nov., br. 93/14 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

Temeljem čl. 59. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona dopunjen je čl. 172. Ovršnog zakona koji uređuje primanja koja su izuzeta od ovrhe.

Tako su počevši od 1. rujna 2014. od ovrhe izuzeta i sljedeća primanja:

• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
• naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
• dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
• naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
• potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

Slijedom navedenog, navedena primanja se počevši od 1. rujna 2014. isplaćuju na posebni (tzv. zaštićeni) račun. 

ODLUKU O DOPUŠTENOM MANJKU S NASLOVA KALA, RASTEPA, KVARA I LOMA NA PROIZVODIMA U TRGOVINI  NN 129-2007

• (Klasa: 410-01/12-01/85, Ur. broj: 513-07-21-01/12-1, od 13. siječnja 2012.) iznijela sljedeće stajalište:

„Člankom 11. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poduzetnika – poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile.

Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta. Prema odredbi članka 11. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 11. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

U vezi navedenog napominjemo da u pojedinim slučajevima nalog za uništenje ili zbrinjavanje dobara na drugi način može dati i odgovarajuća inspekcijska služba. Ako su prema rješenju te službe dobra uništena ili predana na uništenje odnosno zbrinjavanje nadležnoj organizaciji koja se time bavi, manjak dobara može se priznati temeljem dokumentacije izdane poreznom obvezniku od strane nadležnih službi i organizacije za uništenje odnosno zbrinjavanje otpada. Stoga u takvim slučajevima za priznavanje manjka u smislu odredbe članka 11. stavka 4. Pravilnika nije potrebna prisutnost djelatnika Porezne uprave.

Kada se djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu da prisustvuje uništenju otpisanih dobara, odnosno utvrđivanju činjeničnog stanja, porezni obveznik može kao dokaze predočiti zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slično kako bi dokazao da se radi o uništenju dobara odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, odnosno o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 11. stavka 4. Pravilnika.

Napominjemo da bi u slučaju kada se na uništenje upućuje velika količina dobara, prilikom utvrđivanju činjeničnog stanja trebao biti prisutan djelatnik Porezne uprave. Ako se djelatnik Porezne uprave na pisani poziv ne odazove, a porezni obveznik posjeduje sve dokaze iz kojih se može nedvojbeno utvrditi da je roba zaista uništena, neovisno o prisutnosti djelatnika Porezne uprave manjak se može porezno priznati.“

Za nastali inventurnim manjak iznad porezno dopuštenog iznosa može se postupiti na jedan od slijedećih načina: „„

teretiti odgovornu osobu za nastali manjak; „„

pripisati manjak radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio (čl. 15. st. 4. Pravilnik o porezu na dohodak); „„

nastali manjak oporezivati, sukladno čl. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, kao izuzimanje (dohodak od kapitala) članova trgovačkog društva (vlasnika odnosno suvlasnika trgovačkog društva); „„

ako upravni odbor1, skupština trgovačkog društva ili nadzorni odbor, sukladno čl. 6. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, donese odluku da se za nastali manjak neće teretiti odgovornu osobu zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe, te se utvrđeni manjak evidentira na teret rashoda poduzetnika. Tako nastali rashod nije porezno priznat, odnosno uvećava osnovicu poreza na dobit.

• (Klasa: 410-01/12-01/85, Ur. broj: 513-07-21-01/12-1, od 13. siječnja 2012.) navodi sljedeće:

Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u nepoduzetničke
svrhe, u članku 8. stavku 6. Zakona i članku 54. stavku 4. Pravilnika, kojima je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz
članka 3. stavka 5. Zakona tržišna cijena dobara. U članku 54. stavku 4. Pravilnika propisano je da se tržišnom
cijenom u smislu odredbe članka 8. stavka 6. Zakona, kod isporuka dobara smatra cijena nove nabave odnosno neto-nabavna
cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena. Pri izuzimanju odnosno isporuci dobara proizvedenih u poduzeću, tržišnom cijenom se smatraju vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima.
Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na
otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 11. stavka 4. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.
Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju. 

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. došlo je do niza promjena.

Isplate na žiro, tekući račun i u gotovini – od 5.7.2013.

1. Tekući ili štedni račun:
• plaća, poduzetnička plaća, primici izaslanih radnika, primici članova predstavničkih i izvršnih tijela za rad u tim tijelima (primici od nesamostalnog rada – čl. 14. Zakona),
• dividende i udjeli u dobiti, uključujući i neoporezivi iznos do 12.000 kn godišnje, kamate (primici od kapitala – čl. 30. Zakona),
• životno, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (primici od osiguranja – čl. 31. Zakona),
• primici po osnovi otuđenja financijske imovine,
• naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom IZNAD 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
• primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga,
• stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima do 1.600 kn mjesečno,
• stipendije koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoz, smještaj, prehrana, knjige, zdravstveno osiguranje i sl.),
• sportske stipendije do 1.600 kn mjesečno,
• nagrade za sportska ostvarenja do 20.000 kn godišnje,
• naknade sportašima amaterima do 1.600 kn mjesečno.

2. Gotov novac (novčanice i kovanice):
• mirovine,
• neoporezive naknade plaće (za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad, pripadnicima civilne zaštite, za vrijeme vojne vježbe i sl.),
• nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH ako je neizvjestan pobjednik natjecanja,
• primici djece od obavljanja sezonskih poslova,
• socijalne potpore, doplatak za djecu, novčani primici za opremu novorođenog djeteta, potpore zbog elementarnih nepogoda, kamate na kunsku, deviznu štednju, obiteljske mirovine, državne nagrade, itd. (primici koji se ne smatraju dohotkom – čl. 9. Zakona),
• nagrade učenicima na praksi do 1.600 kn mjesečno, nagrade učenicima i studentima na natjecanjima, naknade štete zbog posljedica nesreće na radu (primici na koje se ne plaća porez na dohodak – čl. 10. Zakona),
• troškovi službenih putovanja, prijevoz na posao i s posla, dar djetetu do 600,00 kn godišnje, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres, i sl.), neoporezivi iznos otpremnina, jubilarne nagrade, terenski i pomorski dodatak, naknada za odvojeni život (neoporezive naknade, potpore i nagrade radnicima – čl. 13. Pravilnika),
• naknade za rad u svezi s izborom do 1.600 kn po održanom izboru,
• naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom DO 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
• ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi.

3. Žiro račun:
• primici fizičkih osoba temeljem darovanja za zdravstvene potrebe,
• drugi dohodak,
• primici samostalnih djelatnosti.

Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa – od 5.7.2013.
Neoporezivo se mogu isplatiti:
• troškovi službenih putovanja (dnevnice, prijevozni troškovi, troškovi noćenja),
• naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim jav¬nim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
• naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
• naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po prijeđenom kilometru,
• terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno,
• terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kn dnevno,
• pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno,
• pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno,
• naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kn mjesečno,
• dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu.