Paušalno oporezivanje dohotka
Paušalno se može oporezivati konačni dohodak od:
- iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova – u iznosu prema odluci lokalne samouprave – od 19,91 do 199,08 € po krevetu,
- imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina uz priznavanje 30% izdataka – čl. 57. Zakona o porezu na dohodak –za 2024. stopa je 12%,
- dohodak temeljem čl. 29. st. 1. t.1. i st. 3. Zakona:
- samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti, domaća radinost i sporedno zanimanje – 15.600,00€ u 2024. godini)
- djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju te ostvaruju ukupni godišnji primitak veći od 10.685,00 € za 2024. godinu
Napomena: isključene su djelatnosti slobodnih zanimanja i profesionalne djelatnosti
Prijava u registar poreznih obveznika
Porezni obveznici dužni su izvršiti prijavu u registar poreznih obveznika na propisanom RPO obrascu u slijedećim rokovima:
- novi porezni obveznici – 8 dana od početka obavljanja samostalne djelatnosti
- postojeći PO zbog promjene načina oporezivanja – do kraja tekućeg za naredno porezno razdoblje, a najkasnije 15 dana nakon isteka poreznog razdoblja
- prestanak obavljanja samostalne djelatnosti ili privremena obustava (mirovanje) – 8 dana od nastanka promjene
Plaćanje poreza na dohodak za 2024.
- porezna stopa iznosi 12%
- visina poreza ovisi o ostvarenom primitku koji je podijeljen u 5 poreznih razreda – za potrebe izračuna poreznog razreda ostvareni primitak svodi se na godišnju razinu za slučaj da obveznik nije poslovao cijelu godinu
- porez se plaća tromjesečno i dospijeva na zadnji dan tromjesečja
- razlika po godišnjem obračunu dospijeva najkasnije na dan predaje PO-SD obrasca
Porezni razredi:
- u iznosu 1.695,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 11.300,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 11.300,00 eura
- u iznosu 2.295,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 15.300,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 11.300,00 eura do 15.300,00 eura
- u iznosu 2.985,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 19.900,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 15.300,00 eura do 19.900,00 eura
- u iznosu 4.590,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 30.600,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 19.900,00 eura do 30.600,00 eura
- u iznosu 6.000,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 40.000,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 30.600,00 eura do 40.000,00 eura
Izrada godišnje prijave:
- paušalni obrtnik obavezan je do 15. siječnja svake godine predati godišnju prijavu za prethodnu godinu na obrascu PO-SD
- kod zajedničkih obrta nositelj obrta obavezan je do 15. siječnja predati godišnju prijavu na obrascu PO-SD-Z za ukupni primitak obrta, a svi suvlasnici obvezni su u istom roku predati za sebe obrazac PO-SD u kojem će iskazati svoj pripadajući dio primitka – temeljem PO-SD-Z utvrđuje se samo dio pripadajućeg dohotka po pojedinom poreznom obvezniku ali ne i obveza plaćanja paušalnog poreza na dohodak, koja se utvrđuje temeljem pojedinačnih PO-SD obrazaca
- kod predaje PO-SD kontroliraju se podaci o ukupnim uplatama na račun poreznog obveznika, podaci iz sustava fiskalizacije, te se vrši kontrola ukupno ostvarenog primitka poreznog obveznika u smislu eventualnih obaveza promjene načina oporezivanja, odnosno ulaska u sustav PDV-a
Ostale obveze:
- članarina HOK-u:
- obveza plaćanja obveznog komorskog doprinosa nastaje datumom početka obavljanja obrta upisanoga u Obrtni registar
- obrtnici novootvorenih obrta za prve dvije godine obavljanja obrta oslobođeni su plaćanja komorskog doprinosa
- za vrijeme privremene obustave djelatnosti, korištenja rodiljinog i roditeljskog dopusta, na osobni zahtjev, moguće oslobađanje od plaćanja – procedura i uvjeti propisani su Odlukom o obveznom komorskom doprinosu
- članarina TZ:
- prema Zakonu o članarini turističkim zajednicama (NN 52/19, 144/20) ukoliko djelatnost podliježe plaćanju
- za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupno ostvareni naplaćeni primici, bez uključivanja potpora i bez uključivanja prihoda od djelatnosti za koju po NKD-u ne postoji obveza plaćanja članarine TZ
- plaća se po stopi u koju je djelatnost razvrstana ili po pretežitoj djelatnosti ako je tako povoljnije
- može se uplatiti jednokratno po predaji TZ obrasca ili plaćati akontacijama koje dospijevaju na zadnji dan mjeseca za koji se plaća
- fiskalizacija:
Osobe koje porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu obveznici su fiskalizacije (čl. 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Nar. nov, br. 133/12 do 114/23) te trebaju:- donijeti interni akt, kojim će opisati poslovni prostor i oznaku operatera – osobe koje su ovlaštene za ispostavljanje računa,
- promet ostvaren u gotovini izdaje se isključivo putem elektroničkog naplatnog uređaja,
- vidno istaknuti obavijest o obvezi kupca o preuzimanju i zadržavanju računa,
- imati uvezenu knjigu računa (ukoliko dođe do potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja).
Uvjeti za ostanak u paušalu
- da porezni obveznik nije obveznik PDV-a po osnovi obrta i poljoprivrede – prag je definiran člankom 90. Zakona o PDV-u (40.000,00€)
- da ukupni godišnji primici po osnovi te djelatnost u poreznom razdoblju ne prelaze iznos od 40.000,00 €
- da istodobno ne obavlja djelatnost po osnovi koje dohodak mora utvrđivati na temelju propisanih poslovnih knjiga
Ova 3 uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena
Visina paušalnog poreza
Porezna uprava rješenjem utvrđuje godišnji paušalni dohodak i godišnji i mjesečni paušalni porez ovisno o visini ostvarenih primitaka, a isti se plaća tromjesečno do posljednjeg dana tromjesečja.
| Ukupni primici | Godišnja porezna osnovica | Godišnji paušalni porez | Tromjesečni iznos |
| Od 0,00 – 11.300,00 | 1.695,00 | 203,40 | 50,85 |
| Od 11.300,01 – 15.300,00 | 2.295,00 | 275,40 | 68,85 |
| Od 15.300,01 – 19.900,00 | 2.985,00 | 358,20 | 89,55 |
| Od 19.900,01 – 30.600,00 | 4.590,00 | 550,80 | 137,70 |
| Od 30.600,01 – 40.000,00 | 6.000,00 | 720,00 | 180,00 |
Porez iznosi 12% porezne osnovice.
Bez obzira radi li se o poreznom obvezniku kojemu je obrt jedini izvor prihoda ili se radi o drugoj djelatnosti (obrt uz rad) visina paušalnog poreza i prireza je ista.
Uplatni račun za plaćanje paušalnog poreza na dohodak
Paušalni porez uplaćuje se na račun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika.
- Primjer za Grad Zagreb:
HR1110010051713312009
HR68 1449 – OIB (11 znamenaka)
Visina doprinosa
Porezni obveznik osiguran po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i šumarstva koji plaća paušalni porez na dohodak, doprinose za svoje osobno osiguranje plaća prema mjesečnoj osnovici propisanoj kao umnožak iznosa prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,4.
Iznos propisane osnovice za 2024.godinu iznosi 624 €.
| Doprinos | Stopa | Mjesečni iznos |
| Mirovinsko osiguranje – 1. stup | 15% | 93,60 |
| Mirovinsko osiguranje – 2. stup | 5% | 31,20 |
| Zdravstveno osiguranje | 16,50% | 102,96 |
| Ukupno: | 227,76 |
*za osiguranike samo 1. stupa stopa mirovinskog osiguranja je 20% odnosno 124,80 eur.
| Uplatni račun | Poziv na broj |
| HR1210010051863000160 | HR68 8214-OIB |
| HR7610010051700036001 | HR68 2046-OIB |
| HR6510010051550100001 | HR68 8478-OIB |
Porezni obveznik koji je osiguran po nekoj drugoj osnovi npr. radni odnos obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti, te doprinose plaća godišnje početkom godine za prethodnu godinu.
| Ukupni primici | Godišnja osnovica | Mirov. Osig. 1. stup 7,5% | Mirov. Osig. 1. stup 2,5% | Zdravstv. Osig. 7,5% | Ukupni godišnji doprinosi |
| Od 0,00 – 11.300,00 | 1.695,00 | 127,13 | 42,38 | 127,13 | 296,64 |
| Od 11.300,01 – 15.300,00 | 2.295,00 | 172,13 | 57,38 | 172,13 | 401,64 |
| Od 15.300,01 – 19.900,00 | 2.985,00 | 223,88 | 74,63 | 223,88 | 522,39 |
| Od 19.900,01 – 30.600,00 | 4.590,00 | 344,25 | 114,75 | 344,25 | 803,25 |
| Od 30.600,01 – 40.000,00 | 6.000,00 | 450,00 | 150,00 | 450,00 | 1.050,00 |
Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024.
Mjesečne osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja |
||||
| Osnova obveznog osiguranja | Osnovica |
Mirovinsko osiguranje * 15% + 5% |
Zdravstveno osiguranje 16,5% |
Ukupni doprinosi |
Samostalna djelatnost obrta |
||||
| Obveznici poreza na dohodak | 1.014,00 | 152,10 + 50,70 202,80 | 167,31 | 370,11 |
| Obveznici poreza na dobit (poduzetnič. plaća) | 1.716,00 | 257,40 + 85,80 342,20 | 283,14 | 626,34 |
| Porez plaćaju u paušalnom iznosu | 624,00 | 93,60 + 31,20 124,80 | 102,96 | 227,76 |
Samostalna djelatnost slobodnih zanimanja |
||||
| Dohodak od samostalne djelatnosti | 1.716,00 | 257,40 + 85,80 342,20 | 283,14 | 626,34 |
| Ostale samostalne djelatnosti – dohodak | 1.014,00 | 152,10 + 50,70 202,80 | 167,31 | 370,11 |
Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva |
||||
| Dohodak od samostalne djelatnosti | 858,00 | 128,70 + 42,90 171,60 | 141,57 | 313,17 |
| Porez plaćaju u paušalnom iznosu | 624,00 | 93,60 + 31,20 124,80 | 102,96 | 227,76 |
Stope godišnjeg poreza na dohodak
Objavljeno: 29.prosinca 2023.
Porezne stope godišnjeg poreza na dohodak utvrđuju jedinice lokalne samouprave prema limitima propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 114/23). Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave objavljuje se u „Narodnim novinama“ najkasnije do 31. prosinca 2023., sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke.
Tablicu dosad propisanih stopa godišnjeg poreza na dohodak ažuriranu zaključno s ‘Narodnim novinama’ br. 157/23 od 29. prosinca 2023. godine možete preuzeti ovdje.
Napominjemo, podaci u tablici nisu konačni podaci za 2024. godinu. Potpuna tablica biti će dostupna po objavi posljednjeg broja „Narodnih novina“ za 2023. godinu.
Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se niža stopa od 20% i viša stopa od 30%.
Promjene načina oporezivanja
Fizičke osobe koje su ostvare primitke evidentirane u Knjizi primitaka i izdataka u svoti od 1.000.000,00 € i većoj od te svote (bez PDV-a) obvezne su od 1. siječnja umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak.
Pisanu izjavu o ostvarenom primitku podnose Poreznoj upravi najkasnije do 15. siječnja, a za dragovoljnu promjenu do 31.12.
Godišnji i konačni dohodak
Koji sve dohodak uključiti u godišnji obračun?
Godišnji dohodak od:
- Nesamostalnog rada
- Samostalne djelatnosti
- Drugog dohotka
Za koji dohodak se ne može predati godišnji obračun?
Konačni dohodak od:
- Dohodak od imovine i imovinskih prava – porez plaćen po rješenju PU
- Dohodak od kapitala (od kamata, udjela u dobiti, kapitalnog dobitka)
- Dohodak koji se oporezuje paušalno
Kod dohotka od nesamostalnog rada i drugog dohotka:
- Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza – Porezna uprava
Prijava poreza na dohodak
Specifičnosti obračuna akontacija za 2024.
Dohodak 2023. godine množi se stopom:
- 15% do visine za nižu stopu (4.200,00 * 12 mj = 50.400,00) eura
- 25% na osnovicu iznad 50.400,00 eura
Pri izradi porezne prijave za 2024. primijenit će se propisana stopa za pojedini grad ili općinu.
Za olakšice
ZPP-DOH – u slučaju podjele olakšice sa drugim poreznim obveznikom ili drugačije raspodjele
Izjava o uzdržavanju
Pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da uzdržavani član _______________ nije u 2023. godini imao primitke veće od 3.185,35 eura godišnje, u koje ne ulaze u primitke prema posebnim propisima: prema osnovi socijalnih potpora, doplatka na djecu, za opremu novorođena djeteta, stipendije i obiteljske mirovine nakon smrti roditelja.
Izjava služi za korištenje olakšica i u druge svrhe se ne može koristiti, te je prilog Prijavi poreza na dohodak za 2023. godinu.
Uz prijavu
- Obrazac P-PPI – izvadak iz poslovnih knjiga.
- Obrazac DI – popis dugotrajne imovine.
- Ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova.
- Evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i svotama obračunate amortizacije.
- Dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i svota primljenih sredstava.
- Popis uplata na žiro račun koje nisu primitak.
- Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora odnosno potvrda o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama.
- Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu, preslike naloga o uplati doprinosa i/ili.
- Za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.
- Obrazac TZ
- Obrazac SR
| ROKOVI | Opis |
| 31.12. | Dobrovoljni prijelaz na dvojno knjigovodstvo Prijelaz na obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi |
| 15.01. | Prijelaz na dvojno „po sili” zakona – primitak 1.000.000 eura Vraćanje na porez na dohodak – nakon 3 godine (uz iznimke) Prijelaz na paušal Izlazak iz sustava PDV-a Porezne prijave paušal – obrtnici i neprofitne organizacije |
| 31.01. | DOH-Z – nositelj zajedničke djelatnosti Obrazac DI INO-DOH |
| 28.02. | Obrazac DOH (Obrazac DI, P-PPI, TZ 1, SR) OPZ-STAT – obveznici PDV-a Evidencija o primljenim državnim potporama ZPP – DOH – podjela osobnog odbitka, nasljednici, invalidnost |
Predaja obrasca ZPP-DOH radi priznavanja prava u posebnom postupku
Građani na koje se primjenjuje poseban postupak ako žele iskoristiti ili odustati od prava propisanih Zakonom o porezu na dohodak mogu do kraja veljače podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH. Podsjećamo da su prava koja se mogu ostvariti: na uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti i/ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Uz predani obrazac ZPP-DOH nije potrebno prilagati vjerodostojne isprave i to: izvatke i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatke i potvrde iz registra životnog partnerstva budući da Ministarstvo financija, Porezna uprava ima uvid u iste, osim na zahtjev Porezne uprave u daljnjem poreznom postupku.
Ministarstvo financija, Porezna uprava omogućila je građanima podnošenje navedenog obrasca putem elektroničkih usluga Porezne uprave-Jedinstvenog portala Porezne uprave-ePorezna. Pristup navedenom portalu sasvim je jednostavan.
Više o predaji obrasca ZZP-DOH možete pročitati na: Uzdržavani članovi za 2023. i preraspodjela osobnog odbitka u posebnom postupku.
Inozemni dohodak obrtnika
Zlatna pravila:
1. Dokle god fizička osoba ne promijeni status rezidentnosti u nerezident – ima obvezu prijavljivanja dohotka iz inozemstva.
Svjetski dohodak čine (čl. 6. Zakona o porezu na dohodak):
- Nesamostalni rad
- Samostalna djelatnost
- Drugi dohodak
- Dohodak od imovine i imovinskih prava
- Dohodak od kapitala
2. Obveza prijavljivanja inozemnog dohotka bez obzira:
- koja je zemlje izvora
- imamo li ili nemamo u primjeni Međunarodni ugovor
3. Postupak ako je porez plaćen u inozemstvu:
- u roku 8 dana od prve uplate – INO Izjava
- do 31.01. Obrazac INO DOH
- platiti razliku za uplatu, a pretplatu eventualno potraživati u zemlji izvora
4. Postupak ako porez nije plaćen u inozemstvu:
- prijava u RPO u roku 8 dana od primitka prve uplate
- obračunati, uplatiti i predati Obrazac JOPPD najdalje 30 dana po primitku
Izjava treba sadržavati podatke o:
- isplatitelju i / ili poreznom obvezniku (OIB ili porezni broj u državi poslodavca, adresu sjedišta odnosno prebivališta / uobičajenog boravišta)
- državi u kojoj se ili iz koje se ostvaruje primitak
- vrsti primitka, s pozivom na ugovor na temelju kojeg se oslobađa od obveze plaćanja predujmova u tuzemstvu
- bankovnom računu na koji mu se isplaćuje primitak
Potvrda inozemnog poreznog tijela najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu (čl. 81. st. 3. i 4. Zakona)
U INO-DOH u polje 18. 1. upisuje se »DA« ako porezni obveznik u trenutku podnošenja Obrasca INO-DOH raspolaže s potvrdom inozemnoga poreznog tijela / ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu i dostavlja ju uz Obrazac INO-DOH
Ako je u 18.1. upisano “NE”, u polje 18.2. upisuje se »DA« ako porezni obveznik odnosno podnositelj obrasca izjavljuje da će potvrdu inozemnoga poreznog tijela / ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu dostaviti do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu
Čl. 88. Pravilnika o porezu na dohodak
Uračunati se može svaki porez koji je plaćen u ime rezidenta RH u inozemstvu, prema sljedećim pravilima:
- porezni obveznik rezident koji ostvari konačni dohodak izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, može uračunati plaćeni porez u inozemstvu u tuzemni porez najviše do svote poreza obračunanog na konačni dohodak koji bi platio u tuzemstvu
- porez plaćen u inozemstvu uračunava se za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno u tuzemni porez na dohodak
Porezni tretman troškova za kupljenu odjeću odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkim uredima
Od društva ‘A’ primili smo upit koji se odnosi na porezno priznavanje troškova odnosno utvrđivanje dohotka u naravi po osnovi troškova službene odjeće odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkim uredima, na koji nastavno odgovaramo.
Od 27. listopada 2007. godine na snazi je Pravilnik o službenoj odjeći odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu (‘Narodne novine’ broj 123/07) kojim su utvrđena mjerila i kriteriji o pravima odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkim uredima na odgovarajuću službenu odjeću, a primjenjuje se i na odvjetnike zaposlene u odvjetničkim društvima te zaposlenike tih društava. U skladu s člankom 2. toga Pravilnika sve navedene osobe imaju pravo na naknadu odnosno kupovinu odjeće za službene potrebe i to 2 (dva) puta godišnje. Službenom odjećom odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i zaposlenika u odvjetničkom uredu odnosno odvjetničkom društvu, smatra se u skladu s člankom 3. toga Pravilnika: kostim odnosno odijelo (2 kompleta godišnje), bluza odnosno košulja (4 komada godišnje), cipele (2 para godišnje), poslovna torba (jednom u dvije godine), odjeća za vanjsko uredovanje u zimskim uvjetima (1 komplet svake dvije godine), kišobran ili kabanica (1 komad svake dvije godine), kaput (svake dvije godine, baloner (svake dvije godine) te kravata/marama (2 komada godišnje). Prema članku 4. toga Pravilnika službenu odjeću nabavlja svaki zaposlenik samostalno uz prethodni dogovor s odvjetnikom, vodeći računa da cijena ne prelazi razumnu cijenu pojedine stvari primjerenu obavljanju odvjetničke službe odnosno statusa zaposlenih u odvjetničkim uredima odnosno odvjetničkim društvima. Trošak nabave službene odjeće, obuće i poslovne torbe za odvjetnika, odvjetničkog vježbenika i druge zaposlenike u odvjetničkom uredu tereti odvjetnički ured odnosno odvjetničko društvo.
Člankom 15. stavak 1 točka 2. Zakona o porezu na dohodak (‘Narodne novine’ broj 177/04), propisano je da se primicima od nesamostalnog rada ne smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosano plaće iz članka 14. stavak 1. toga Zakona omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavak 1. toga Zakona, u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, a između ostalih ni posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka odnosno plaće.
Navedene odredbe Zakona o porezu na dohodak odnose se kako na radnike zaposlene kod poslodavaca pravnih osoba, tako i na radnike zaposlene kod poslodavaca fizičkih osoba koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. istoga Zakona i po toj su osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Mišljenja smo da se navedene odredbe toga Zakona na isti način trebaju primijeniti na fizičke osobe koje su poduzetnici i obavljaju sasmostalnu djelatnost od koje utvrđuju dohodak odnosno plaćaju porez na dobit, a za njih osobno.
Iz navedenog proizlazi da odvjetnici, odvjetnički vježbenici i drugi zaposlenici u odvjetničkom uredu i odvjetničkom društvu, mogu u skladu s odredbama Pravilnika o službenoj odjeći odvjetnika odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu, ostvariti pravo na službenu odjeću, pri čemu se nastali troškovi u svezi s nabavom te odjeće smatraju porezno priznatim izdatkom odvjetničkog ureda pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja u skladu sa člankom 21. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak odnosno porezno priznatim rashodom odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva pri utvrđivanju dobiti u skladu sa člankom 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit (‘Narodne novine’ broj 177/04, 90/05, 57/06).
Međutim, troškovi u svezi s nabavom odjeće za službene potrebe za odvjetnike, odvjetničke vježbenike i druge zaposlenike odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva, ne smatraju se primicima od kojih im se utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dohodak.
Ako uvjeti propisani člankom 15. stavak 1 točka 2. Zakona o porezu na dohodak nisu ispunjeni, ti se troškovi smatraju primicima iz članka 14. stavak 1. točka 1.5. Zakona o porezu na dohodak, od kojih se tim fizičkim osobama utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada na način propisan člankom 45. toga Zakona.
Ako uvjeti propisani člankom 15. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dohodak nisu ispunjeni, troškovi u svezi s nabavom odjeće za službene potrebe odvjetnika koji su poduzetnici i obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja iz članka 18. stavak 2. točka 1. Zakona o porezu na dohodak po kojoj su osnovi obveznici poreza na dohodak, smatraju se izuzimanjima, od kojih se u skladu s člankom 20. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak utvrđuju poslovni primici.
Vezano uz provedbu odredbe članka 70. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18; dalje u tekstu: Zakon) kojom je propisano da porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. Zakona po stopi od 12%, obavještavamo o sljedećem:
Porezni obveznici koji su ostvarili ukupan dohodak od kapitala u tuzemstvu posredstvom financijskih posrednika, po osnovi kapitalnih dobitaka u 2018. godini te su o istome dobili potvrdu (obavijest) na svoju kućnu adresu, a ostvareni kapitalni dobitak prema dostavljenoj obavijesti je manji od 112,00 kuna te bi obveza poreza na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, primjenom prosječne stope prireza od 12%, iznosila ukupno do 15,00 kuna, NISU u obvezi dostaviti Obrazac JOPPD do 28. veljače 2019. godine sukladno članku 77. stavku 11. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17, 128/17, 106/18, 01/19) kojim je propisano da ako bi trošak podnošenja Obrasca JOPPD bio u nerazmjeru naplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, prijavom se može smatrati i dostava podataka na zahtjev Porezne uprave, sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/16, 106/18), a temeljem pojedinačne obavijesti Porezne uprave ili objave putem službene internetske stranice (www.porezna-uprava.hr).
Prijava, u ovome slučaju, smatrati će se dostavljenom, dostavom podataka od strane financijskih posrednika (izdavatelja obavijesti), sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona. Izvor: Porezna uprava
Dana 1. prosinca 2018. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 106/18). Prema navedenom Pravilniku od 1. prosinca 2018. godine porez na dohodak se ne plaća na isplaćene nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje.
Skrećemo pozornost da iz postojećih odredbi Zakona o porezu na dohodak (članak 33.) i Pravilnika o porezu na dohodak (članak 7. i 35.) proizlazi, da nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u neoporezivom iznosu do 5.000,00 kn godišnje, koju poslodavac može isplatiti radniku mogu za sebe osobno isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti (iz članka 29. Zakona o porezu na dohodak). Napominjemo da se nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika mora isplatiti na račun te se ne može isplatiti u naravi, a pri isplati se primjenjuje načelo blagajne. Izvor: Porezna uprava
JOPPD – slanje obrasca unaprijed
JOPPD obrazac moguće je poslati jedan mjesec unaprijed (do zadnjeg dana slijedećeg mjeseca).
Obrazac JOPPD sa uputama za popunjavanje
U Narodnim novinama br. 137/15. od 23. prosinca.2015. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (dalje: Pravilnik) koji je stupio je na snagu danom objave. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. 157/14. i 137/15.) dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta /uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), uz uvjet da je udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnica za službena putovanja u zemlji i inozemstvu predstavlja naknadu za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. Izmjenama Pravilnika službenim putovanjem u smislu Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH – 120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH – 83/14., 143/14. i 136/15.) i Pravilnika o porezu na dohodak smatra se putovanje do 30 dana neprekidno. Dnevnica se može isplatiti neoporezivo ako putovanje traje maksimalno 30 dana neprekidno. Ako službeno putovanje traje duže od 30 dana, eventualne isplate po osnovi dnevnica na službenom putu ne bi se mogle neoporezivo isplatiti radniku već bi isplate bile oporezive na način kako se oporezuje plaća koja podliježe obveznim porezima i doprinosima, ako je riječ o radniku. Pravilnika propisuje ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice u zemlji i inozemstvu koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Neoporeziva dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak isplaćuje se ako su ispunjena dva kriterija: 1. kriterij udaljenosti mjesta u koje se putuje, udaljenost treba biti najmanje 30 kilometara, u skladu s čl. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. 2. kriterij vremenskog trajanja putovanja, pravo na isplatu neoporezivog iznosa dnevnice u zemlji ima radnik za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Ako službena putovanja u zemlji traju više od 8, a manje od 12 sati, radnik ili osoba izvan radnog odnosa ostvaruje pravo na pola neoporezive dnevnice. Ista ograničenja vrijede ako je riječ i o službenom putu u inozemstvo čija je visina dnevnice propisana Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine br. 8/06.) ovisno o zemlji u koju je osoba upućena.
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa objavljena je u Narodnim novinama br. 31/14., stupila je na snagu 15. ožujka 2014. Prema članku 90., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak uvedena je obaveza popunjavanja “Poziva na broj platitelja” i u slučaju isplate: naknade plaće, mirovine, dohotka od osiguranja, dohotka od kapitala, dohotka od posebne vrste imovine, dohotka od imovinskih prava i drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa (uvedene su nove šifre od 9 – 15). Oznaka u pozivu na broj na nalozima za isplatu:
| 67 – broj modela, a poziv na broj je: OIB – JOPPD oznaka izvješća – X |
OIB – isplatitelja, obveznika plaćanja javnih davanja Kao podatak drugi u pozivu na broj upisuje se oznaka izvješća Obrasca JOPPD Kao X upisuje se: 0 – isplata plaće
Budući je Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, obvezna uzeti u obzir sudsku praksu Suda Europske unije (dalje: Sud EU), nadležnog za tumačenje odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ, ovim putem obavještavamo porezne obveznike da prema presudi Suda EU u predmetu C-9/20 (Grundstücksgemeinschaft Kollaustraße 136) porezni obveznik, koji primjenjuje redovni postupak oporezivanja, kada primi račun za isporuku dobra ili za uslugu koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun.
U presudi u predmetu C-9/20 Sud EU tumači primjenu odredbe članka 167. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koja je preuzeta odredbom članka 57. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, Rješenje USRH 99/13, 153/13).
Odluka Suda EU u presudi u predmetu C-9/20 glasi:
„Članak 167. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2010/45/EU od 13. srpnja 2010., treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalni propis kojim se predviđa da pravo na odbitak pretporeza nastaje već u trenutku izvršenja transakcije u slučaju kada, u skladu s nacionalnim odstupanjem na temelju članka 66. prvog stavka točke (b) Direktive 2006/112, kako je izmijenjena Direktivom 2010/45, obveza obračuna PDV‑a u odnosu na isporučitelja nastaje tek u vrijeme naplate naknade, a naknada još nije plaćena.“
Više o navedenom pogledati u Mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, KLASA: 410-19/22-02/87, URBROJ: 513-07-21-01-22-3, objavljenom na službenim stranicama Porezne uprave.
S obzirom na dosadašnje postupanje prema kojem je porezni obveznik koji primjenjuje redovni postupak oporezivanja mogao koristiti odbitak pretporeza temeljem računa primljenog od poreznog obveznika koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama bez obzira je li taj račun bio plaćen, napominjemo da se od 1. prosinca 2022. godine ne primjenjuju odgovori Porezne uprave kojima je dano takvo tumačenje odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o PDV-u. Postupanje na način da porezni obveznik, kada primi račun za isporuku ili uslugu koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun, primjenjuje se u praksi od 1. prosinca 2022. godine.
Porezni obveznik može odbiti pretporez za primljenu isporuku dobara ili usluga ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- odbitak pretporeza nije isključen Zakonom o porezu na dodanu vrijednost,
- ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga,
- izdan u skladu s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost,
- osim u slučaju uvoza, da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje,
- kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze,
- da iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar Europske unije iskaže u prijavi PDV-a i da ima račun,
- kod plaćenog predujma pretporez može odbiti ako je primljen račun izdan u skladu s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Pravo na odbitak pretporeza se ostvaruje ako je isporuka obavljena u svrhe gospodarske djelatnosti, a u razdoblju oporezivanja u kojem je primljeno dobro ili su primljene usluge za što postoji račun sa svim propisanim elementima. Ako porezni obveznik zaračuna iznos PDV-a viši od onoga koji duguje prema Zakonu, primatelj nema pravo na odbitak više zaračunatog iznosa PDV-a.
Porez na dodanu vrijednost – Posebni postupci oporezivanja Oporezivanje putničkih agencija
Broj klase:410-19/14-01/2990 Urudžbeni broj:531-07-21-01/15-5 Zagreb, 05.01.2015.
1. Osoba koja je obračunala PDV, a trebala je primijeniti prijenos porezne obveze treba taj PDV i platiti jer je iskazivanjem i obračunavanjem PDV-a nastala porezna obveza. 2. Osobi koja je primila račun s obračunanim PDV-om po primljenom računu na kojem nije trebao (mogao) biti obračunan PDV, već je trebalo primjeniti prijenos porezne obveze, može biti osporeno pravo na odbitak tog pretporeza (već i samim tim što takav račun nema sve elemente (čl. 133. Pravilnika, npr. nedostaje napomena kako to propisuje čl. 79. Zakona). Međutim, prema čl. 75., st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost primatelj, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je, tj. ima obvezu platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Prema tome, primatelja kod tih usluga uvijek treba prethodno provjeriti na Internet stranici Porezne uprave i samo ako nije upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj treba obračunati PDV. U suprotnom na računu za građevinske usluge prema čl. 75., st. 3., toč. a) ne obračunava se PDV uz obveznu napomenu da se radi o tuzemnom prijenosu porezne obveze. Izvadak iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13. i 148/13.): Članak 75. (3) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke: a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge, Od 1. siječnja 2014. izmijenjene su pojedine odredbe Pravilnika pa prikazujemo samo izvadak iz Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 79/13., 85/13.-ispravak i 160/13.): Članak 152. (1) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju se: evinskog objekta ili njegovih dijelov a) iz Dodatka II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, b) prateći radovi nužni za izvođenje radova iz točke a) koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni, c) radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog građevinskog objekta, d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka, e) usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja građevinske usluge, g) iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s rukovateljem, h) usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenja, i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta, j) usluge koordinatora zaštite na radu u vezi s izvođenjem radova iz točke a) ovoga stavka, k) geomehanički, geotehnički, geofizički i slični istražni radovi ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka, (2) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito se ne smatra sljedeće: a) ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, b) proizvodnja građevinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivosti građevinskih proizvoda, c) periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme, d) čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično, e) čišćenje građevine i slični poslovi koji se ne obavljaju u okviru građenja, primjerice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja odvoda, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, čišćenje u vezi sa sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično, f) hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) ovoga članka, g) održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina, dimnjačarske usluge i slično, h) izrada prostornih planova, izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje i slično, i) energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično, j) usluge vještačenja, k) prijevoz građevinskog materijala, građevinskih djelatnika i opreme nužne za izvođenje građevinskih radova (skela, kranova, alata i slično) DODATAK II. Radovi iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika 1. Izvođenje građevinskih konstrukcija (armirano betonske, metalne, drvene i zidane konstrukcije, njihova sanacija i ojačanje te antikorozijska zaštita s pripremom podloge), 2. Izvođenje hidroizolacijskih i drugih zaštitnih sustava (izrada hidroizolacija, zaštite tla folijama i slično), 3. Izvođenje kolnika, aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i betonski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i slično), 4. Izvođenje željezničkih i tramvajskih kolnika (radovi na donjem i gornjem ustroju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i slično), 5. Opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna signalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi sustavi i slično), 6. Izvođenje radova na podzemnim građevinama (bušenje sa strojevima za bušenje, bušenje s eksplozivom, ugradnja zaštite, rad s pneumatskim strojevima i slično), 7. Izvođenje hidroradova (vađenje šljunka i pijeska – regulacijski radovi, hidraulička ispuna i melioracija, zaštita od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući radovi na izvođenju brana, nasipa, obala, luka i ustava i slično), 8. Izvođenje podvodnih radova, 9. Izvođenje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima (radovi na izradi cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, naftovoda, produktovoda, vodozahvata za vodoopskrbu, sustava za odvodnju i kanalizaciju i slično), 10. Izvođenje zemljanih radova (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje, zasipavanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s pneumatskim strojevima i slično), 11. Izvođenje geotehničkih radova (izvođenje temeljenja na pilotima, izvođenje potpornih zidova, izvođenje ankera, stabilizacija tla, odvodnja, podupiranje temelja, dijafragme, injektiranje, čelične zavjese, mikropilotiranje, ugradnja mlaznog betona, zaštitne mreže i barijere, bušenje bunara i slično), 12. Izvođenje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova (izvođenje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunikacijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije), 13. Izvođenje strojarskih instalacija i konstrukcija (izvođenje instalacija, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevine), 14. Izvođenje privremenih građevinskih radova koji zahtijevaju specijalno izvođenje i opremu (montažni radovi – montaža tračnica za dizalice i postava, postavljanje skela, dizala na gradilištu, platforme i podesti i slično), 15. Manje složeni zemljani radovi (iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog tla, iskopi do 30 m³ i slično), 16. Izvedba sportskih terena i parkirališta, 17. Manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod sanacije obala u podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih radova, kod postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i slično), 18. Zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i slično), 19. Izolaterski radovi, 20. Tesarski radovi, 21. Ugradnja stolarije i bravarije, 22. Krovopokrivački radovi, 23. Vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni uređaji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaštite, uređaji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i slično), 24. Radovi ugradnje instalacija grijanja i hlađenja (instalacije grijanja i hlađenja, ventilacije i klima uređaja i slično), 25. Radovi ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i vertikalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi, hidrauličnih rampi i slično), 27. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike, 28. Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektro-instalacije i instalacije komunikacija), 29. Staklarski radovi, 30. Limarski radovi, 31. Stolarski radovi, 32. Parketarski i slični radovi, 33. Podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački, keramičarski), 34. Radovi završne obrade podova (teracerski, kulir, dekorativni beton i slično), 35. Soboslikarski i ličilački radovi (priprema podloge, ličenje, bojanje, postavljanje tapeta), 36. Gipsarski radovi, štukatura i slično, 37. Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući horizontalno bušenje ispod prometnica, 38. Izvođenje okana (šahtova) na distribucijskim sustavima, cjevovodima, prometnicama i slično, 39. Izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i slično).
Plaćanja PDV-a prema članku 48. Zakona o PDV-u oslobođene su isporuke dobara i obavljanje usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima, posebnim misijama, institucijama i tijelima Europske unije te međunarodnim organizacijama.
Oslobođenje od plaćanja PDV-a i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništvaNa terenu je uočeno da veliki broj poreznih obveznika kao dokaz da je obavljena isporuka dobara unutar EU koja je oslobođena PDV-a prema članku 41. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 73/13 do 115/16) ima samo račun i izjavu, te ne raspolažu dokazom da su dobra napustila područje RH, a što je uvjet za primjenu oslobođenja. Obzirom da teret dokaza da je obavljena isporuka dobara unutar EU snosi porezni obveznik koji obavlja isporuku upućujemo na odredbe članka 170. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 79/13 do 128/17) kojim su propisani dokazi potrebni za primjenu oslobođenja od PDV-a temeljem članka 41. Zakona o PDV-u. Stoga da bi isporuka dobara unutar EU iz članka 41. Zakona o PDV-u bila oslobođena PDV-a porezni obveznik prodavatelj dobara mora imati minimalno sljedeće dokaze: račun, otpremnicu, prijevoznu ispravu ili drugi dokument iz kojeg je vidljivo da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih u računu. U slučaju ako dobra otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njen račun, porezni obveznik prodavatelj dobara mora imati minimalno sljedeće dokaze: račun, otpremnicu, prijevoznu ispravu ili drugi dokument iz kojeg je vidljivo da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih u računu i izjavu o otpremi ili prijevozu dobara u drugu državu članicu čiji je sadržaj propisan člankom 170. stavkom 3. Pravilnika o PDV-u. Ako porezni obveznik prodavatelj dobara ne raspolaže navedenim dokazima ne može primijeniti oslobođenje propisano za isporuke dobara unutar EU.
Porezne prijevare i utaje poreza utječu na sve nas. Događaju se u našoj zemlji, diljem zemalja unutar EU i na globalnoj razini. Porezno planiranje je legitimno kada se obavlja u duhu zakona.
Više o navedenoj temi….Agresivno porezno planiranje – izbjegavanje ulaska u sustav PDV-a
Iz presude Europskog suda pravde u predmetu C-9/20 proizlazi da pravo na odbitak pretporeza kod računa primljenih od poreznih obveznika koji primjenjuju postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama nastaje tek kada je takav račun plaćen.
Umanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit kao potpore za obrazovanje i izobrazbu po novim pravilima Prema Uputi o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013. godinu, Klasa:410-10/13-01/4419 od 31. prosinca 2013., a vezano za primjenu izmijenjenih odredbi Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu objavljenog u Narodnim novinama br. 14/14., navedeno je da se pri podnošenju prijave poreza na dobit primjenjuje obrazloženje Ministarstva poduzetništva i obrta Klasa: 410-01/13-01/11 od 17. prosinaca 2013. u kojemu je navedeno: „… utvrđeno je kako se Odluka o Karti regionalnih potpora više ne može primjenjivati na ovaj Zakon. …, a u postupku obrade poreznih prijava za 2013. godinu primjenjivati će se izmijenjeni Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu koji ne sadrži odredbe vezane uz Kartu regionalnih potpora.“ Odredbe Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine br. 109/07. do 14/14.) primjenjuju se na porezne obveznike koji mogu osigurati dokaze o troškovima za opće obrazovanje i izobrazbu, posebno obrazovanje i izobrazbu te za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta, nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013., a koji za spomenuto razdoblje u 2014. godini ostvaruju potpore za ove namjene. Korisnici državne potpore za obrazovanje i izobrazbu su pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga i to: Mikro subjekt – prosječno godišnje ima zaposleno manje od 10 radnika, a prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruje godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili ima ukupnu aktivu u protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura. Mali subjekt – prosječno godišnje imaj zaposleno manje od 50 radnika, a prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruje godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili ima ukupnu aktivu u protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura. Srednji subjekt – prosječno godišnje ima zaposleno više od 50 radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance prelazi 10.000.000,00 eura. Veličina obveznika utvrđuje se prema odredbama Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva (Narodne novine br. 29/02. do 56/13.). Korisnik državne potpore koji se smatra mikro i malim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti umanjiti do 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 45% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Ako se obrazovanje i izobrazba obavilo za radnika u nepovoljnom položaju: Korisnik državne potpore koji se smatra mikro i malim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti umanjiti do 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 55% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 45% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Prema čl. 8. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu u opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi: 1. školarine na osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te drugim obrazovni institucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije, 2. naknada za prisustvovanje seminarima, tečajevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu, 3. predavača i instruktora te troškovi savjetovanja u svezi s projektima obrazovanja i izobrazbe, 4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu, 5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu. Prema čl. 9. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu u opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi: 1. naknade za prisustvovanje seminarima, tečajevima i kongresima, 2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu, 3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe, 4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu, 5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu. Prema članku 5. stavku 2. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu radnik u nepovoljnom položaju je: 1. svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom, 2. svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada, 3. svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava uređenih posebnim propisima, 4. svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu, 5. svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja. Prema članku 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu korisnik državne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog prijevoza može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: – obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova, – osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade. Prema članku 6. poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za iznos isplaćenih nagrada učenicima u vrijeme pohađanja praktične nastave i vježbi naukovanja i to za: – jedan do tri učenika za 5%. – više od tri učenika za jedan postotni bod po svakom učeniku, a najviše do 15% porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti. Iznos umanjenja osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti ne može biti veći od godišnjega neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja po svakom učeniku. Neoporezivi iznos nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja je do 1.600,00 kn mjesečno (max. do 19.200,00 kn po naučniku). Poduzetnik koji je po bilo kojoj drugoj osnovi ostvario potporu male vrijednosti može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti do gornje granice potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti uzimajući u obzir i ograničenje godišnjega neoporezivog iznosa nagrada.
Računovodstveni učinak predstečajne nagodbe Članak 85. (1) Poslovni događaji i poslovne transakcije koje su u vezi s računovodstvenim učinkom predstečajne nagodbe priznaju se i mjere, odnosno vrednuju sukladno računovodstvenim propisima. (2) U slučaju kada u poreznom razdoblju u kojem je sklopljena predstečajna nagodba dužnik utvrdi dobit temeljem provedenog postupka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, tako nastala dobit se ne može isplatiti već se mora iskoristiti za povećanje temeljnog kapitala ili rezervi kapitala. (3) Dužnik koji je temeljem stavka 2. ovoga članka povećao rezerve obvezan je iste zadržati do isteka roka za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz odobrene predstečajne nagodbe. (4) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u skladu s ovim Zakonom. •Redakcijski pročišćeni tekst Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.).