Uvijek je prerano za odustajanje!
PDV, dohodak & dobit

Što je sve neoporezivo u 2022.?

Pravilnik o porezu na dohodak se nadopunjuje i mijenja svake godine. U prilogu pobrojane nove neoporezive isplate u 2022. godini.

Ova godina je malo različita od prethodne jer je Vlada RH na sjednici 08. rujna 2022. donijela Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzeća kojim se neki iznosi neoporezivih primitaka mijenjaju, a neki ostaju kao prije.

Zapamtite, nagrada, dar ili naknada zaposleniku, djetetu, studentu i sl. odlični su načini za motivaciju zaposlenika uz minimalan trošak za poslovanje vaše tvrtke ili obrta.

  • Izmjene i dopune koje stupaju na snagu od 1. listopada 2022. godine

Od 01. listopada 2022. je stupio na snagu novi Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak kojim se povećavaju iznosi neoporezivih naknada i donose nova pravila vezano za podmirivanje troškova prehrane zaposlenika. Usporedivo s 2021. radi se o sljedećim promjenama:

Ako su do stupanja na snagu novog Pravilnika za 2022. djelomično ili u cijelosti iskorišteni neoporezivi iznosi, tada se za 2022. može neoporezivo isplatiti samo razlika između do sada isplaćenih neoporezivih iznosa i novih limita. Npr. ako je poslodavac tijekom ove godine isplatio godišnju prigodnu nagradu npr. za godišnji odmor u iznosu 3.000 kn do kraja tekuće godine može na ime iste osnove isplatiti razliku do propisanog novog iznosa od 5.000 kn, odnosno još 2.000 kn.

  • Izmjene i dopune koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2023. godine

Sukladno trenutno važećim propisima, poslodavci mogu unutar jednog poreznog razdoblja tj. godine pokrivati radnicima troškove prehrane isključivo na jedan od sljedećih načina, tj. bez kombiniranja ili mijenjanja:

  • davanjem novčane paušalne naknade prehrane radniku za vrijeme radnog odnosa – do 6.000 kn godišnje (odnosno do 500 kn mjesečno)
  • podmirivanje stvarno nastalih troškova prehrane prema vjerodostojnoj dokumentaciji – do 12.000 kuna (odnosno do 1000 kn mjesečno)

Stručnjaci savjetuju oprez jer su kod ovih mjera mogući razni praktični izazovi. Računi o obavljenim uslugama prehrane moraju glasiti na poslodavca i moraju biti podmireni bezgotovinskim putem. Priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.

Prema predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika, poslodavci će od 1. siječnja 2023. moći navedene opcije podmirivanja troškova prehrane kombinirati iz mjeseca u mjesec.

Dakle, počevši od 01.siječnja 2023. godine poslodavac će moći jedan mjesec isplatiti npr. 500 davanjem novčane paušalne naknade, dok će idući mjesec moći isplatiti 1.000 kn na temelju vjerodostojne dokumentacije.

  • Ostalo

Osim gore navedenih nagrada, naknada i sl. od ostalih odbitaka navodim još:

  • osobni odbitak iznosi 4.000 kuna, što znači da se do tog iznosa ne plaća porez
  • naknade za zdravstvene usluge i mirovinu
  • premija dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do 2.500 kuna godišnje
  • uplata dobrovoljne mirovinske štednje – do 6.000 kuna godišnje, a poslodavac time umanjuje osnovicu poreza na dobit. Isto tako, isplata mirovine je od 1. siječnja 2019. neoporeziva
  • darovanja u novcu za zdravstvene potrebe ako liječenje nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe – u visini stvarnih troškova na žiro-račun fizičke osobe ili zdravstvene ustanove, na temelju vjerodostojnih isprava o liječenju
  • sistematski kontrolni liječnički pregledi u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca ako su omogućeni svim radnicima – do visine stvarnih izdataka
  • potpore zbog katastrofa, bolovanja, invaliditeta ili smrti
  • potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH – prema odluci poslodavca pod uvjetom da je omogućeno svim radnicima koji su pretrpjeli štetu
  • potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana – do 2.500 kuna godišnje
  • potpore zbog invalidnosti radnika – do 2.500 kuna godišnje
  • potpore za slučaj smrti radnika – do 7.500 kuna godišnje
  • jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika – do 3.000 kuna
  • potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti – 1.750 kn mjesečno

 

  • naknade za prijevoz, putovanje, smještaj, obrazovanje
  • naknade za prijevoz zaposlenika – u visini stvarnog troška prema cijeni mjesečne prijevozne karte
  • službeni put u tuzemstvu i rad na terenu duži od 12 sati plaća se neoporezivo 200 kuna na dan, a ako traje od 8 do 12 sati plaća se 100 kuna
  • troškovi smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa temeljem vjerodostojne dokumentacije bez obzira jesu li smještaj oni ugovorili ili je radnik sam pronašao svoj podstanarski stan
  • naknade za odvojeni život od obitelji – do 1.750,00 kn
  • troškovi ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga za odmor radnika (Odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj, NN 125/19, tzv CRO kartica) – do 2.500 kuna
  • troškovi obrazovanja i izobrazbe koje su u svezi s djelatnosti poslodavca – do visine stvarnih izdataka

 

  • jubilarne nagrade:
  • 10 godina staža – do 1.500 kuna
  • 15 godina staža – do 2.000 kuna
  • 20 godina staža – do 2.500 kuna
  • 25 godina staža – do 3.000 kuna
  • 30 godina staža – do 3.500 kuna
  • 35 godina staža – do 4.000 kuna
  • 40 godina staža – do 5.000 kuna

 

  • naknade, nagrade i potpore na račun djece
  • potpora za novorođenče, a to je do 28 dana starosti, može biti do 10.000 kuna
  • naknada troškova redovnih programa vrtića za djecu zaposlenika temeljem vjerodostojne dokumentacije, do visine stvarnog troška. Nema vrijednosnog limita, nego se nadoknađuje stvarni trošak iz vrtića koji posluju uz odobrenje nadležnog ministarstva. Vjerodostojnom dokumentacijom smatra se odluka poslodavca o isplati naknade, uplatnica i/ili ugovor
  • nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja; stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima – do 1.750 kuna
  • stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima – 4.000 kn mjesečno
  • sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo sportsko usavršavanje – do 1.750 kuna, a nagrade za športska ostvarenja – 20.000 kn godišnje

 

Dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.

Ako iznos zarade studenta ili učenika prijeđe limit od 24.000 kn, roditelj gubi pravo na osobni odbitak tj. poreznu olakšicu.

No važno je za naglasiti da stipendija nije vrsta novčanog primitka koja ulazi u obračun zarade od studentskog rada te se, bez obzira na studentski posao i limit od 24.000 kn, student može dodatno primati mjesečnu stipendiju koja je neoporeziva do 1.750 kn.

DOHODAK

Od društva ‘A’ primili smo upit koji se odnosi na porezno priznavanje troškova odnosno utvrđivanje dohotka u naravi po osnovi troškova službene odjeće odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkim uredima, na koji nastavno odgovaramo.

Od 27. listopada 2007. godine na snazi je Pravilnik o službenoj odjeći odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i  drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu (‘Narodne novine’ broj 123/07) kojimsu utvrđena mjerila i kriteriji o pravima odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkim uredima na odgovarajuću službenu odjeću, a primjenjuje se i na odvjetnike zaposlene u odvjetničkim društvima te zaposlenike tih društava. U skladu s člankom 2. toga Pravilnika sve navedene osobe imaju pravo na naknadu odnosno kupovinu odjeće za službene potrebe i to 2 (dva) puta godišnje. Službenom odjećom odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i zaposlenika u odvjetničkom uredu odnosno odvjetničkom društvu, smatra se u skladu s člankom 3. toga Pravilnika: kostim odnosno odijelo (2 kompleta godišnje), bluza odnosno košulja (4 komada godišnje), cipele (2 para godišnje), poslovna torba (jednom u dvije godine), odjeća za vanjsko uredovanje u zimskim uvjetima (1 komplet svake dvije godine), kišobran ili kabanica (1 komad svake dvije godine), kaput (svake dvije godine, baloner (svake dvije godine) te kravata/marama (2 komada godišnje). Prema članku 4. toga Pravilnika službenu odjeću nabavlja svaki zaposlenik samostalno uz prethodni dogovor s odvjetnikom, vodeći računa da cijena ne prelazi razumnu cijenu pojedine stvari primjerenu obavljanju odvjetničke službe odnosno statusa zaposlenih u odvjetničkim uredima odnosno odvjetničkim društvima. Trošak nabave službene odjeće, obuće i poslovne torbe za odvjetnika, odvjetničkog vježbenika i druge zaposlenike u odvjetničkom uredu tereti odvjetnički ured odnosno odvjetničko društvo.

Člankom 15. stavak 1 točka 2. Zakona o porezu na dohodak (‘Narodne novine’ broj 177/04), propisano je da se primicima od nesamostalnog rada ne smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosano plaće iz članka 14. stavak 1. toga Zakona omogućuje radnicima i fizičkim osobama  koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavak 1. toga Zakona, u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, a između ostalih ni posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka odnosno plaće.

Navedene odredbe Zakona o porezu na dohodak odnose se kako na radnike zaposlene kod poslodavaca pravnih osoba, tako i na radnike zaposlene kod poslodavaca fizičkih osoba koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. istoga Zakona i po toj su osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Mišljenja smo da se navedene odredbe toga Zakona na isti način trebaju primijeniti na fizičke osobe koje su poduzetnici i obavljaju sasmostalnu djelatnost od koje utvrđuju dohodak odnosno plaćaju porez na dobit, a za njih osobno.

Iz navedenog proizlazi da odvjetnici, odvjetnički vježbenici i drugi zaposlenici u odvjetničkom uredu i odvjetničkom društvu, mogu u skladu s odredbama Pravilnika o službenoj odjeći odvjetnika odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu, ostvariti pravo na službenu odjeću, pri čemu se nastali troškovi u svezi s nabavomte odjeće smatraju porezno priznatim izdatkom odvjetničkog ureda pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja u skladu sa člankom 21. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak odnosno porezno priznatim rashodom odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva pri utvrđivanju dobiti u skladu sa člankom 5. stavak 1.  Zakona o porezu na dobit (‘Narodne novine’ broj 177/04, 90/05, 57/06).

Međutim, troškovi u svezi s nabavom odjeće za službene potrebe za  odvjetnike, odvjetničke vježbenike i druge zaposlenike odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva, ne smatraju se primicima od  kojih im se utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dohodak.

Ako uvjeti propisani člankom 15. stavak 1 točka 2. Zakona o porezu na dohodak nisu ispunjeni, ti se troškovi smatraju primicima iz članka 14. stavak 1. točka 1.5. Zakona o porezu na dohodak, od kojih se tim fizičkim osobama utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada na način propisan člankom 45. toga Zakona.

Ako uvjeti propisani člankom 15. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dohodak nisu ispunjeni, troškovi u svezi s nabavom odjeće za službene potrebe odvjetnika koji su poduzetnici i obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja iz članka 18. stavak 2. točka 1. Zakona o porezu na dohodak po kojoj su osnovi obveznici poreza na dohodak, smatraju se izuzimanjima, od kojih se u skladu s člankom 20. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak utvrđuju poslovni primici.

Dana 1. rujna 2019. godine stupit će na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 80/19).
Prema navedenom Pravilniku od 1. rujna 2019. godine porez na dohodak se ne plaća na:

1. naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam – do iznosa 2.500,00 kn godišnje
⦁ primjenjuje se od stupanja na snagu posebnih propisa Ministarstva turizma
⦁ radnik je obvezan poslodavca pisanom izjavom obavijestiti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca u toj godini ostvario podmirenje troškova ili isplate naknada i u kojem iznosu
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 oznaka 69 – Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam.

2. naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi – do visine stvarnih izdataka
⦁ vjerodostojna dokumentacija: odluka poslodavca o isplati naknade, uplatnica i/ili ugovor (može glasiti na dijete)
⦁ radnik je dužan poslodavcu dati izjave :
⦁ da nitko drugi već ne koristi pravo na naknadu, a ako koristi tko i u kojem iznosu troška,
⦁ je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca u toj godini ostvario podmirenje troškova ili isplate naknada i u kojem iznosu
⦁ u slučaju promjena troška redovne skrbi djece ili ako više ne nastaje trošak po ovoj naknadi
⦁ naknada se mora uplatiti na račun radnika
⦁ troškom redovne skrbi ne smatraju se dodatni programi koji se posebno naplaćuju
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 oznaka 70 – Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi. Prema načelu blagajne ista se prikazuje u JOPPD obrascu na dan isplate ili do 15. dana u tekućem mjesecu za naknade isplaćene u prethodnom mjesecu
⦁ u 2019.godini troškove redovne skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja moguće je radniku isplatiti za razdoblje 2019. do visine stvarnih izdataka

3. troškove smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem
Naknada troškova smještaja može se ostvariti na tri načina:
a) kada poslodavac ugovori smještaja s pružateljem usluga smještaja te podmiruje troškove bezgotovinskim putem.
⦁ troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa radnika kod poslodavaca,
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 oznaka 67 – Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem i to do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu bez obzira na datum plaćanja usluge smještaja.
⦁ poslodavac u 2019.godini može radniku platiti troškove smještaja za razdoblje smještaja od 1. rujna 2019. u visini stvarnih izdataka
b) kada radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge ili nađe smještaj, poslodavac mora isplatiti naknadu troškova smještaja na račun radnika.
⦁ poslodavac donosi odluke o isplati naknade,
⦁ poslodavac je dužan u svojoj poslovnoj dokumentaciji zadržati kopije vjerodostojne dokumentacije (ugovor o najmu ili račun),
⦁ ugovor o najmu ili račun mora glasiti na radnika. Ukoliko ugovor o najmu glasi na više osoba, neoporezivim primitkom tog radnika smatrati će se samo onaj dio troška smještaja koji se može pripisati tom radniku,
⦁ trošak smještaja ne uključuje stavke koje se uobičajeno ne pripisuju tim troškovima (npr. korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično),
⦁ isplaćuje se na račun radniku,
⦁ priznaje se samo za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca,
⦁ radnik je obvezan poslodavca pisanom izjavom obavijestiti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca za to porezno razdoblje ostvario isplate naknada i u kojem iznosu
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 oznaka 68 – Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se pomiruju na račun radnika i to na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke po osnovi naknade za smještaj koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu
⦁ poslodavac u 2019.godini može radniku platiti troškove smještaja za razdoblje smještaja od 1. rujna 2019. u visini stvarnih izdataka
c) Ako je smještaj organiziran kod samog poslodavca, radniku se taj trošak smatra neoporezivim primitkom u stvarnom iznosu o čemu poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju.
⦁ na obrascu JOPPD upisuje se – oznaka 67 i predaje do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarenih u prethodnom mjesecu

4. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 5.000,00 kn godišnje
⦁ neoporezivo se može isplatiti u bilo koje vrijeme i bilo kojem iznosu do 5.000,00 kn godišnje na račun radniku,
⦁ radnik je obvezan poslodavca pisanom izjavom obavijestiti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca za to porezno razdoblje ostvario isplate naknada i u kojem iznosu
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 oznaka 65 – Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do propisanoga iznosa i to na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke isplaćene u prethodnom mjesecu
⦁ poslodavac u 2019.godini može radniku isplatiti novčanu paušalnu naknadu za troškove prehrane na račun u punom iznosu do 5.000,00 kn.

5. troškove prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem
⦁ računi o obavljenim uslugama prehrane moraju glasiti na poslodavca i biti podmireni bezgotovinskim putem
⦁ troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa radnika kod poslodavaca
⦁ trošak prehrane kao kontinuirana usluga za radnike tijekom radnih dana
⦁ može se ostvariti u ugostiteljskim objektima ili kupnjom u trgovinama
⦁ radnik je obvezan poslodavca pisanom izjavom obavijestiti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca za to porezno razdoblje ostvario podmirenje troškova i u kojem iznosu
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 oznaka 66 – Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do propisanog iznosa i to do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge prehrane ostvarene u prethodnom mjesecu
⦁ poslodavac u 2019.godini može radniku platiti troškove prehrane za razdoblje od 1. rujna 2019. do iznosa 12.000,00 kuna
Ako je prehrana organiziran kod samog poslodavca, radniku se taj trošak smatra neoporezivim primitkom u stvarnom iznosu o čemu poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju.
⦁ iskazivanje na Obrascu JOPPD – strana B, polje 15.1 – oznaka 66 do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge prehrane ostvarene u prethodnom mjesecu.

Skrećemo pozornost da radnik u jednom poreznom razdoblju (godini) od jednog ili više poslodavaca ne može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane. Radnik za trošak prehrane na nivou godine neoporezivo može primiti ili do 5.000,00 kn paušalne naknade ili do 12.000,00 kn na temelju vjerodostojne dokumentacije.

  • Vjerodostojna dokumentacija su osim odluke poslodavca, ugovori i računi koji se povezuju s pravom radnika, te se ista čuva u zastarnim rokovima. Budući da sklapanjem ugovora tj. donošenjem odluke o plaćanju troškova smještaja ili prehrane radniku poslodavac preuzima obvezu plaćanja tog troška, tako i u poslovnim knjigama mora kontinuirano, mjesečno iskazati nastalu obvezu odnosno trošak.

Novim Pravilnikom povećao se neoporeziv iznos dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu te će od 1. rujna 2019.g. iznos neoporezive pune dnevnice umjesto dosadašnjih 170,00 kn iznositi 200,00 kn, a pola dnevnice umjesto dosadašnjih 85,00 kn iznositi će 100,00 kn. To znači da će poslodavci svojim radnicima za dane službenog puta od 1. rujna 2019.g. neoporezivo moći isplatiti dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje traju više od 12 sati dnevno i dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu do 200,00 kn, a dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100,00 kn.

Određeni broj radnika temeljem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu već imaju pravo na naknadu troška smještaja i prehrane kao dogovoreni dodatak na plaću koja je, budući se smatrala oporezivim dohotkom, uvećavala bruto plaću, postavljeno je pitanje može li poslodavac iste, s obzirom na izmjene propisa, sada isplatiti neoporezivo. Na to pitanje nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostavilo je mišljenje Klasa 110-01/19-01/113 URBROJ:524-03-01-01/2-19-2 od 2. kolovoza 2019.g. temeljem kojeg isto nije moguće bez izmjena ugovora o radu, pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora tj. pristanka obiju ugovorenih strana. Stoga je u izmjenama i dopunama Pravilnika propisana prijelazna i završna odredba temeljem koje se svi novi neoporezivi primici mogu isplatiti neovisno o tome što su primici iste namjene i svrhe propisani u izvorima radnog prava zatečenima na dan stupanja na snagu toga Pravilnika.

Izmjenama i dopunama Pravilnika više nisu na snazi odredbe o neoporezivim primicima sezonskih radnika za trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika. Propisani su novi neoporezivi primici za trošak smještaja i prehrane za sve radnike, a ne samo za one koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove. Zbog izvješćivanja o naknadnoj isplati tog neoporezivog primitka u Obrascu JOPPD ostala je oznaka 62. Trošak prehrane i smještaja sezonskih radnika iz članka 7. stavka 35. Pravilnika o porezu na dohodak.


Ističemo da fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za sebe osobno mogu iskoristiti pravo na nove neoporezive primitke.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 106/18) te Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (Narodne novine, broj 1/19) donijeli su promjene u načinu određivanja visine paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu, a koje se primjenjuju od utvrđivanja paušalnog poreza za 2019. godinu i nadalje.

Sukladno navedenim propisima jedinice lokalne samouprave bile su obvezne tijekom mjeseca siječnja 2019. godine donijeti Odluku o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu (u daljnjem tekstu Odluka) kojom utvrđuju visinu paušalnog poreza po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i/ili kamp-odmorištu i po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj te ju dostaviti Poreznoj upravi do 15. veljače 2019. Svojom Odlukom jedinice lokalne samouprave propisuju visinu paušalnog poreza koja u skladu s propisima ne može iznositi manje od 150,00 kuna, niti više od 1.500,00 kuna.

Odluka pojedine jedinice lokalne samouprave primjenjuje se za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu koja se pruža na području te jedinice lokalne samouprave. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije donijela Odluku, primijenit će se zakonski propisana visina paušalnog poreza od 750,00 kuna. Na isti način utvrdit će se visina paušalnog poreza za one kategorije djelatnosti za koje jedinica lokalne samouprave svojom Odlukom nije propisala visinu.

Donijete Odluke objavljene su na mrežnim stranicama Porezne uprave. Radi lakšeg snalaženja, Porezna uprava u nastavku donosi i tablični prikaz visine paušalnog poreza po donijetim Odlukama, kao i pregled jedinica lokalne samouprave koje nisu donijele Odluke​ (dostupne su i PDF verzije popisa: visina paušalnog poreza, pregled jedinica lok. samouprave koje nisu donijele Odluke).

S obzirom na prvu godinu primjene izmijenjenog načina propisivanja visine paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu, Porezna uprava je u više navrata kontaktirala jedinice lokalne samouprave radi donošenja Odluka kako ne bi došlo do primjene zakonski propisane visine paušalnog poreza u iznosu od 750,00 kuna i time do povećanja poreznog opterećenja poreznih obveznika. Stoga će Porezna uprava na temelju zaprimljenih Odluka, tijekom mjeseca travnja svim poreznim obveznicima izdati nova rješenja o visini paušalnog poreza te prilagoditi rokove plaćanja za prvi kvartal 2019. godine
Izvor: Porezna uprava

Građani na koje se primjenjuje poseban postupak ako žele iskoristiti ili odustati od prava propisanih Zakonom o porezu na dohodak za 2018. godinu mogu do kraja veljače 2019. podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH. Podsjećamo da su prava koja se mogu ostvariti: na uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti i/ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

Uz predani obrazac ZPP-DOH nije potrebno prilagati vjerodostojne isprave i to: izvatke i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatke i potvrde iz registra životnog partnerstva budući da Ministarstvo financija, Porezna uprava ima uvid u iste, osim na zahtjev Porezne uprave u daljnjem poreznom postupku.

Ministarstvo financija, Porezna uprava omogućila je građanima podnošenje navedenog obrasca putem elektroničkih usluga Porezne uprave-Jedinstvenog portala Porezne uprave-ePorezna. Pristup navedenom portalu sasvim je jednostavan. Dovoljno je posjedovati token Internet bankarstva ili bilo koju vjerodajnicu sustava NIAS minimalne razine 3 (link https://nias.gov.hr/Authentication/Step1) i prijaviti se na ePoreznu putem osobnog računala te predati navedeni obrazac. Osim korištenja vjerodajnica sustava NIAS predaja ZPP-DOH obrasca moguća je i korištenjem eOsobne iskaznice. Izvor: Porezna uprava

Vezano uz provedbu odredbe članka 70. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18; dalje u tekstu: Zakon) kojom je propisano da porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. Zakona po stopi od 12%, obavještavamo o sljedećem:

Porezni obveznici koji su ostvarili ukupan dohodak od kapitala u tuzemstvu posredstvom financijskih posrednika, po osnovi kapitalnih dobitaka u 2018. godini te su o istome dobili potvrdu (obavijest) na svoju kućnu adresu, a ostvareni kapitalni dobitak prema dostavljenoj obavijesti je manji od 112,00 kuna te bi obveza poreza na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, primjenom prosječne stope prireza od 12%, iznosila ukupno do 15,00 kuna, NISU u obvezi dostaviti Obrazac JOPPD do 28. veljače 2019. godine sukladno članku 77. stavku 11. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17, 128/17, 106/18, 01/19) kojim je propisano da ako bi trošak podnošenja Obrasca JOPPD bio u nerazmjeru naplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, prijavom se može smatrati i dostava podataka na zahtjev Porezne uprave, sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/16, 106/18), a temeljem pojedinačne obavijesti Porezne uprave ili objave putem službene internetske stranice (www.porezna-uprava.hr​).

Prijava, u ovome slučaju, smatrati će se dostavljenom, dostavom podataka od strane financijskih posrednika (izdavatelja obavijesti), sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona. Izvor: Porezna uprava

Dana 1. prosinca 2018. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 106/18). Prema navedenom Pravilniku od 1. prosinca 2018. godine porez na dohodak se ne plaća na isplaćene nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje.

​​Skrećemo pozornost da iz postojećih odredbi Zakona o porezu na dohodak (članak 33.) i Pravilnika o porezu na dohodak (članak 7. i 35.) proizlazi, da nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u neoporezivom iznosu do 5.000,00 kn godišnje, koju poslodavac može isplatiti radniku mogu za sebe osobno isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti (iz članka 29. Zakona o porezu na dohodak). Napominjemo da se nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika mora isplatiti na račun te se ne može isplatiti u naravi, a pri isplati se primjenjuje načelo blagajne. Izvor: Porezna uprava

JOPPD – slanje obrasca unaprijed

​JOPPD obrazac moguće je poslati jedan mjesec unaprijed (do zadnjeg dana slijedećeg mjeseca).​

Obrazac JOPPD sa uputama za popunjavanje

Šifarnik gradova i općina

Primjeri popunjavanja Obrasca JOPPD

Pitanja i odgovori o JOPPDu – Porezna uprava

Zakon o porezu na dohodak

Pravilnik o porezu na dohodak

Pravilnik o paušalnom oporezivanju

Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba

Obrazac ZPP-DOH

Pregled stopa prireza porezu na dohodak gradova i općina u RH

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak – najčešća pitanja i odgovori

U Narodnim novinama br. 137/15. od 23. prosinca.2015. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (dalje: Pravilnik) koji je stupio je na snagu danom objave. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. 157/14. i 137/15.) dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta /uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), uz uvjet da je udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnica za službena putovanja u zemlji i inozemstvu predstavlja naknadu za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. Izmjenama Pravilnika službenim putovanjem u smislu Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH – 120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH – 83/14., 143/14. i 136/15.) i Pravilnika o porezu na dohodak smatra se putovanje do 30 dana neprekidno. Dnevnica se može isplatiti neoporezivo ako putovanje traje maksimalno 30 dana neprekidno. Ako službeno putovanje traje duže od 30 dana, eventualne isplate po osnovi dnevnica na službenom putu ne bi se mogle neoporezivo isplatiti radniku već bi isplate bile oporezive na način kako se oporezuje plaća koja podliježe obveznim porezima i doprinosima, ako je riječ o radniku. Pravilnika propisuje ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice u zemlji i inozemstvu koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Neoporeziva dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak isplaćuje se ako su ispunjena dva kriterija: 1. kriterij udaljenosti mjesta u koje se putuje, udaljenost treba biti najmanje 30 kilometara, u skladu s čl. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. 2. kriterij vremenskog trajanja putovanja, pravo na isplatu neoporezivog iznosa dnevnice u zemlji ima radnik za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Ako službena putovanja u zemlji traju više od 8, a manje od 12 sati, radnik ili osoba izvan radnog odnosa ostvaruje pravo na pola neoporezive dnevnice. Ista ograničenja vrijede ako je riječ i o službenom putu u inozemstvo čija je visina dnevnice propisana Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine br. 8/06.) ovisno o zemlji u koju je osoba upućena.

Korisnicima sustava e-Građani  dostupna je nova usluga Porezne uprave koja uz pregled porezno knjigovodstvene kartice (ePKK) omogućava i pregled JOPPD obrazaca za stjecatelja/osiguranika.
Uputu o korištenju nove e-Usluge možete pronaći ovdje.

Korisnicima sustava e-Građani  dostupna je nova usluga Porezne uprave koja uz pregled porezno knjigovodstvene kartice (ePKK) omogućava i pregled JOPPD obrazaca za stjecatelja/osiguranika.
Uputu o korištenju nove e-Usluge možete pronaći ovdje.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa objavljena je u Narodnim novinama br. 31/14., stupila je na snagu 15. ožujka 2014. Prema članku 90., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak uvedena je obaveza popunjavanja “Poziva na broj platitelja” i u slučaju isplate: naknade plaće, mirovine, dohotka od osiguranja, dohotka od kapitala, dohotka od posebne vrste imovine, dohotka od imovinskih prava i drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa (uvedene su nove šifre od 9 – 15). Oznaka u pozivu na broj na nalozima za isplatu:

67 – broj modela, a  poziv na broj je: OIB – JOPPD oznaka izvješća – X

OIB – isplatitelja, obveznika plaćanja javnih davanja Kao podatak drugi u pozivu na broj upisuje se oznaka izvješća Obrasca JOPPD Kao X upisuje se: 0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće
2 – isplata drugog dijela plaće
3 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za MIO na temelju individualne kapitalizirane štednje
4 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa na osnovicu
5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe, za vrijeme trajanja postupka a do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka
6 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za MIO na temelju individualne kapitalizirane štednje i uplati doprinosa na osnovicu
7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, ako o zahtjevu u trenutku isplate plaće još nema odluke
9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca
10 – isplata mirovine
11 – isplata dohotka od osiguranja
12 – isplata dohotka od kapitala
13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine
14 – isplata dohotka od imovinskih prava
15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa
P D V

VIES

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

PDV ID broj za porezne obveznike

 Zahtjev za izdavanje PDV ID a-obrazac P-PDV

PDV ID broj za porezne obveznike iz država članica Europske unije… Kliknite za više informacija!

Budući je Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, obvezna uzeti u obzir sudsku praksu Suda Europske unije (dalje: Sud EU), nadležnog za tumačenje odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ, ovim putem obavještavamo porezne obveznike da prema presudi Suda EU u predmetu C-9/20 (Grundstücksgemeinschaft Kollaustraße 136) porezni obveznik, koji primjenjuje redovni postupak oporezivanja, kada primi račun za isporuku dobra ili za uslugu koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun.

U presudi u predmetu C-9/20 Sud EU tumači primjenu odredbe članka 167. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koja je preuzeta odredbom članka 57. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, Rješenje USRH 99/13, 153/13).

Odluka Suda EU u presudi u predmetu C-9/20 glasi:

„Članak 167. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2010/45/EU od 13. srpnja 2010., treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalni propis kojim se predviđa da pravo na odbitak pretporeza nastaje već u trenutku izvršenja transakcije u slučaju kada, u skladu s nacionalnim odstupanjem na temelju članka 66. prvog stavka točke (b) Direktive 2006/112, kako je izmijenjena Direktivom 2010/45, obveza obračuna PDV‑a u odnosu na isporučitelja nastaje tek u vrijeme naplate naknade, a naknada još nije plaćena.“

​Više o navedenom pogledati u Mišljenju ​Središnjeg ureda Porezne uprave, KLASA: 410-19/22-02/87, URBROJ: 513-07-21-01-22-3, objavljenom na službenim stranicama Porezne uprave. 

S obzirom na dosadašnje postupanje prema kojem je porezni obveznik koji primjenjuje redovni postupak oporezivanja mogao koristiti odbitak pretporeza temeljem računa primljenog od poreznog obveznika koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama bez obzira je li taj račun bio plaćen, napominjemo da se od 1. prosinca 2022. godine ne primjenjuju odgovori Porezne uprave kojima je dano takvo tumačenje odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o PDV-u. Postupanje na način da porezni obveznik, kada primi račun za isporuku ili uslugu koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun, primjenjuje se u praksi od 1. prosinca 2022. godine.

Sukladno izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 do 106/18) za razdoblja oporezivanja od 1. siječnja 2019. godine porezni obveznici uz Prijavu poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) elektroničkim putem podnose i posebnu evidenciju o primljenim računima – Knjigu primljenih (ulaznih) računa, osim poreznih obveznika koji prijavu PDV-a mogu podnijeti u papirnatom obliku (porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske i mali porezni obveznici).

Posebna evidencija o primljenim računima mora se podnijeti najkasnije u roku propisanom Zakonom o PDV-u do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kao i prijava PDV-a (Obrazac PDV) te se svaka podnosi pojedinačno elektroničkim putem.

Ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Obrascu PDV nije iskazao pretporez pod točkama III.1., III.2. i III.3. smatra se da je za to razdoblje oporezivanja posebna evidencija o primljenim računima podnesena budući da ista ne sadrži račune koje porezni obveznik može koristiti za odbitak pretporeza.

Porezni obveznik može odbiti pretporez za primljenu isporuku dobara ili usluga ako su is­punjeni sljedeći uvjeti:

 

  • odbitak pretporeza nije isključen Zakonom o porezu na dodanu vrijednost,
  • ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga,
  • izdan u skladu s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost,
  • osim u slučaju uvoza, da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omo­gućeno njegovo izračunavanje,
  • kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze,
  • da iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar Europske unije iskaže u prijavi PDV-a i da ima račun,
  • kod plaćenog predujma pretporez može odbiti ako je primljen račun izdan u skla­du s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Pravo na odbitak pretporeza se ostvaruje ako je isporuka obavljena u svrhe gospodarske djelatnosti, a u razdoblju oporezivanja u kojem je primljeno dobro ili su primljene usluge za što postoji račun sa svim propisanim elementima. Ako porezni obveznik zaračuna iznos PDV-a viši od onoga koji duguje prema Zakonu, primatelj nema pravo na odbitak više zaračunatog iznosa PDV-a.

Porez na dodanu vrijednost – Posebni postupci oporezivanja Oporezivanje putničkih agencija

Broj klase:410-19/14-01/2990 Urudžbeni broj:531-07-21-01/15-5 Zagreb, 05.01.2015.

1. Osoba koja je obračunala PDV, a trebala je primijeniti prijenos porezne obveze treba taj PDV i platiti jer je iskazivanjem i obračunavanjem PDV-a nastala porezna obveza. 2. Osobi koja je primila račun s obračunanim PDV-om po primljenom računu na kojem nije trebao (mogao) biti obračunan PDV, već je trebalo primjeniti prijenos porezne obveze, može biti osporeno pravo na odbitak tog pretporeza (već i samim tim što takav račun nema sve elemente (čl. 133. Pravilnika, npr. nedostaje napomena kako to propisuje čl. 79. Zakona). Međutim, prema čl. 75., st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost primatelj, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je, tj. ima obvezu platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Prema tome, primatelja kod tih usluga uvijek treba prethodno provjeriti na Internet stranici Porezne uprave i samo ako nije upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj treba obračunati PDV. U suprotnom na računu za građevinske usluge prema čl. 75., st. 3., toč. a) ne obračunava se PDV uz obveznu napomenu da se radi o tuzemnom prijenosu porezne obveze. Izvadak iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13. i 148/13.): Članak 75. (3) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke: a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge, Od 1. siječnja 2014. izmijenjene su pojedine odredbe Pravilnika pa prikazujemo samo izvadak iz Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 79/13., 85/13.-ispravak i 160/13.): Članak 152. (1) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju se: evinskog objekta ili njegovih dijelov a) iz Dodatka II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, b) prateći radovi nužni za izvođenje radova iz točke a) koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni, c) radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog građevinskog objekta, d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka, e) usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja građevinske usluge, g) iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s rukovateljem, h) usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenja, i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta, j) usluge koordinatora zaštite na radu u vezi s izvođenjem radova iz točke a) ovoga stavka, k) geomehanički, geotehnički, geofizički i slični istražni radovi ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka, (2) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito se ne smatra sljedeće: a) ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, b) proizvodnja građevinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivosti građevinskih proizvoda, c) periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme, d) čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično, e) čišćenje građevine i slični poslovi koji se ne obavljaju u okviru građenja, primjerice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja odvoda, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, čišćenje u vezi sa sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično, f) hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) ovoga članka, g) održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina, dimnjačarske usluge i slično, h) izrada prostornih planova, izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje i slično, i) energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično, j) usluge vještačenja, k) prijevoz građevinskog materijala, građevinskih djelatnika i opreme nužne za izvođenje građevinskih radova (skela, kranova, alata i slično) DODATAK II. Radovi iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika 1. Izvođenje građevinskih konstrukcija (armirano betonske, metalne, drvene i zidane konstrukcije, njihova sanacija i ojačanje te antikorozijska zaštita s pripremom podloge), 2. Izvođenje hidroizolacijskih i drugih zaštitnih sustava (izrada hidroizolacija, zaštite tla folijama i slično), 3. Izvođenje kolnika, aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i betonski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i slično), 4. Izvođenje željezničkih i tramvajskih kolnika (radovi na donjem i gornjem ustroju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i slično), 5. Opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna signalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi sustavi i slično), 6. Izvođenje radova na podzemnim građevinama (bušenje sa strojevima za bušenje, bušenje s eksplozivom, ugradnja zaštite, rad s pneumatskim strojevima i slično), 7. Izvođenje hidroradova (vađenje šljunka i pijeska – regulacijski radovi, hidraulička ispuna i melioracija, zaštita od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući radovi na izvođenju brana, nasipa, obala, luka i ustava i slično), 8. Izvođenje podvodnih radova, 9. Izvođenje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima (radovi na izradi cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, naftovoda, produktovoda, vodozahvata za vodoopskrbu, sustava za odvodnju i kanalizaciju i slično), 10. Izvođenje zemljanih radova (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje, zasipavanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s pneumatskim strojevima i slično), 11. Izvođenje geotehničkih radova (izvođenje temeljenja na pilotima, izvođenje potpornih zidova, izvođenje ankera, stabilizacija tla, odvodnja, podupiranje temelja, dijafragme, injektiranje, čelične zavjese, mikropilotiranje, ugradnja mlaznog betona, zaštitne mreže i barijere, bušenje bunara i slično), 12. Izvođenje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova (izvođenje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunikacijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije), 13. Izvođenje strojarskih instalacija i konstrukcija (izvođenje instalacija, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevine), 14. Izvođenje privremenih građevinskih radova koji zahtijevaju specijalno izvođenje i opremu (montažni radovi – montaža tračnica za dizalice i postava, postavljanje skela, dizala na gradilištu, platforme i podesti i slično), 15. Manje složeni zemljani radovi (iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog tla, iskopi do 30 m³ i slično), 16. Izvedba sportskih terena i parkirališta, 17. Manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod sanacije obala u podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih radova, kod postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i slično), 18. Zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i slično), 19. Izolaterski radovi, 20. Tesarski radovi, 21. Ugradnja stolarije i bravarije, 22. Krovopokrivački radovi, 23. Vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni uređaji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaštite, uređaji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i slično), 24. Radovi ugradnje instalacija grijanja i hlađenja (instalacije grijanja i hlađenja, ventilacije i klima uređaja i slično), 25. Radovi ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i vertikalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi, hidrauličnih rampi i slično), 27. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike, 28. Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektro-instalacije i instalacije komunikacija), 29. Staklarski radovi, 30. Limarski radovi, 31. Stolarski radovi, 32. Parketarski i slični radovi, 33. Podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački, keramičarski), 34. Radovi završne obrade podova (teracerski, kulir, dekorativni beton i slično), 35. Soboslikarski i ličilački radovi (priprema podloge, ličenje, bojanje, postavljanje tapeta), 36. Gipsarski radovi, štukatura i slično, 37. Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući horizontalno bušenje ispod prometnica, 38. Izvođenje okana (šahtova) na distribucijskim sustavima, cjevovodima, prometnicama i slično, 39. Izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i slično).

Plaćanja PDV-a prema članku 48. Zakona o PDV-u oslobođene su isporuke dobara i obavljanje usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima, posebnim misijama, institucijama i tijelima Europske unije te međunarodnim organizacijama.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva

Na terenu je uočeno da veliki broj poreznih obveznika kao dokaz da je obavljena isporuka dobara unutar EU koja je oslobođena PDV-a prema članku 41. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 73/13 do 115/16) ima samo račun i izjavu, te ne raspolažu dokazom da su dobra napustila područje RH, a što je uvjet za primjenu oslobođenja. Obzirom da teret dokaza da je obavljena isporuka dobara unutar EU snosi porezni obveznik koji obavlja isporuku upućujemo na odredbe članka 170. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 79/13 do 128/17) kojim su propisani dokazi potrebni za primjenu oslobođenja od PDV-a temeljem članka 41. Zakona o PDV-u. Stoga da bi isporuka dobara unutar EU iz članka 41. Zakona o PDV-u bila oslobođena PDV-a porezni obveznik prodavatelj dobara mora imati minimalno sljedeće dokaze: račun, otpremnicu, prijevoznu ispravu ili drugi dokument iz kojeg je vidljivo da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih u računu. U slučaju ako dobra otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njen račun, porezni obveznik prodavatelj dobara mora imati minimalno sljedeće dokaze: račun, otpremnicu, prijevoznu ispravu ili drugi dokument iz kojeg je vidljivo da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih u računu i izjavu o otpremi ili prijevozu dobara u drugu državu članicu čiji je sadržaj propisan člankom 170. stavkom 3. Pravilnika o PDV-u. Ako porezni obveznik prodavatelj dobara ne raspolaže navedenim dokazima ne može primijeniti oslobođenje propisano za isporuke dobara unutar EU.

Porezne prijevare i utaje poreza utječu na sve nas. Događaju se u našoj zemlji, diljem zemalja unutar EU i na globalnoj razini. Porezno planiranje je legitimno kada se obavlja u duhu zakona.

Više o navedenoj temi….Agresivno porezno planiranje – izbjegavanje ulaska u sustav PDV-a

Iz presude Europskog suda pravde u predmetu C-9/20 proizlazi da pravo na odbitak pretporeza kod računa primljenih od poreznih obveznika koji primjenjuju postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama nastaje tek kada je takav račun plaćen.

Više o navedenoj temi….TEB

DOBIT

Zakon o porezu na dobit

Pravilnik o Porezu na dobit

Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona o porezu na dobit

Odredba Zakona o porezu na dobit vezana za plaćanje poreza po odbitku po stopi 20% promijenjena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 106/18) te je ukinut Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona o porezu na dobit. Sukladno članku 31. stavku 12. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16 i 106/18; dalje Zakon) porez po odbitku se plaća, iznimno od drugih odredbi članka 31. Zakona, po stopi 20% na sve usluge i na sve vrste naknada oporezivih prema tom članku Zakona kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Sukladno Pravilniku o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19) obveza plaćanja poreza po odbitku pri isplati naknada iz članka 31. stavka 12. Zakona utvrđuje se uvidom u EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe na dan isplate koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća EU. EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe (dalje: EU popis) i njegove izmjene usvaja Vijeće EU na sastancima ministara financija iz država članica Europske unije te se on objavljuje u Službenom listu EU i na mrežnim stranicama Vijeća EU, ali je važno naglasiti da EU popis proizvodi pravne učinke od dana objave u Službenom listu EU. Od 8. studenog 2018. godine na EU popisu nalazi se 5 jurisdikcija (Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Guam, Samoa i Trinidad i Tobago), ali je 12. ožujka 2019. godine Vijeće EU usvojilo izmjene EU popisa i njegova objava u Službenom listu EU se očekuje uskoro. Izmijenjeni EU popis Zaključcima Vijeća od 12. ožujka 2019. godine sadrži 15 jurisdikcija (Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Aruba, Barbados, Belize, Bermuda, Dominika, Fidži, Guam, Maršalovi otoci, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vanuatu), a do dana objave u Službenom listu EU kada se isti počinje primjenjivati, možete ga pogledati na engleskom jeziku ovdje. Dakle, sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, porezni obveznici koji ostvaruju poslovni odnos s nerezidentima koji imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu i izvršavaju plaćanja temeljem kamata, dividendi, udjela u dobiti te autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava), usluga istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorskih usluga i naknada za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša), obvezni su od bruto iznosa naknade koju plaćaju nerezidentu obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku po stopi 20%

Umanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit kao potpore za obrazovanje i izobrazbu po novim pravilima Prema Uputi o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013. godinu, Klasa:410-10/13-01/4419 od 31. prosinca 2013., a vezano za primjenu izmijenjenih odredbi Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu objavljenog u Narodnim novinama br. 14/14., navedeno je da se pri podnošenju prijave poreza na dobit primjenjuje obrazloženje Ministarstva poduzetništva i obrta Klasa: 410-01/13-01/11 od 17. prosinaca 2013. u kojemu je navedeno: „… utvrđeno je kako se Odluka o Karti regionalnih potpora više ne može primjenjivati na ovaj Zakon. …, a u postupku obrade poreznih prijava za 2013. godinu primjenjivati će se izmijenjeni Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu koji ne sadrži odredbe vezane uz Kartu regionalnih potpora.“ Odredbe Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine br. 109/07. do 14/14.) primjenjuju se na porezne obveznike koji mogu osigurati dokaze o troškovima za opće obrazovanje i izobrazbu, posebno obrazovanje i izobrazbu te za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta, nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013., a koji za spomenuto razdoblje u 2014. godini ostvaruju potpore za ove namjene. Korisnici državne potpore za obrazovanje i izobrazbu su pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga i to: Mikro subjekt – prosječno godišnje ima zaposleno manje od 10 radnika, a prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruje godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili ima ukupnu aktivu u protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura. Mali subjekt – prosječno godišnje imaj zaposleno manje od 50 radnika, a prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruje godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili ima ukupnu aktivu u protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura. Srednji subjekt – prosječno godišnje ima zaposleno više od 50 radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance prelazi 10.000.000,00 eura. Veličina obveznika utvrđuje se prema odredbama Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva (Narodne novine br. 29/02. do 56/13.). Korisnik državne potpore koji se smatra mikro i malim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti umanjiti do 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 45% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Ako se obrazovanje i izobrazba obavilo za radnika u nepovoljnom položaju: Korisnik državne potpore koji se smatra mikro i malim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti umanjiti do 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 55% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 45% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se smatra velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Prema čl. 8. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu u opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi: 1. školarine na osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te drugim obrazovni institucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije, 2. naknada za prisustvovanje seminarima, tečajevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu, 3. predavača i instruktora te troškovi savjetovanja u svezi s projektima obrazovanja i izobrazbe, 4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu, 5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu. Prema čl. 9. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu u opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi: 1. naknade za prisustvovanje seminarima, tečajevima i kongresima, 2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu, 3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe, 4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu, 5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu. Prema članku 5. stavku 2. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu radnik u nepovoljnom položaju je: 1. svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom, 2. svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada, 3. svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava uređenih posebnim propisima, 4. svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu, 5. svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja. Prema članku 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu korisnik državne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog prijevoza može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: – obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova, – osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade. Prema članku 6. poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za iznos isplaćenih nagrada učenicima u vrijeme pohađanja praktične nastave i vježbi naukovanja i to za: – jedan do tri učenika za 5%. – više od tri učenika za jedan postotni bod po svakom učeniku, a najviše do 15% porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti. Iznos umanjenja osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti ne može biti veći od godišnjega neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja po svakom učeniku. Neoporezivi iznos nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja je do 1.600,00 kn mjesečno (max. do 19.200,00 kn po naučniku). Poduzetnik koji je po bilo kojoj drugoj osnovi ostvario potporu male vrijednosti može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti do gornje granice potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti uzimajući u obzir i ograničenje godišnjega neoporezivog iznosa nagrada.

Računovodstveni učinak predstečajne nagodbe Članak 85. (1) Poslovni događaji i poslovne transakcije koje su u vezi s računovodstvenim učinkom predstečajne nagodbe priznaju se i mjere, odnosno vrednuju sukladno računovodstvenim propisima. (2) U slučaju kada u poreznom razdoblju u kojem je sklopljena predstečajna nagodba dužnik utvrdi dobit temeljem provedenog postupka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, tako nastala dobit se ne može isplatiti već se mora iskoristiti za povećanje temeljnog kapitala ili rezervi kapitala. (3) Dužnik koji je temeljem stavka 2. ovoga članka povećao rezerve obvezan je iste zadržati do isteka roka za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz odobrene predstečajne nagodbe. (4) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u skladu s ovim Zakonom. •Redakcijski pročišćeni tekst Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.).