E-business & Uvođenje EURa

"Morate činiti ono što mislite da ne možete.”

Elektroničko poslovanje ili E-business & Uvođenje EURa

Elektroničko poslovanje ili E-business (engl.) sustav je izvršavanja svih elemenata poslovnih aktivnosti ekonomskog procesa elektroničkim putem, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristeći se ICT tehnologijama.

Nova valuta EURO

Tečaj konverzije je 1 euro = 7,53450 kuna​

EURO - naš novac

Republika Hrvatska službeno je uvela euro kao novu valutu i time postala 20. država članica europodručja.

U nedjelju, 1. siječnja, 2023. godine u 00:30 sati ispred zgrade HNB-a na Trgu hrvatskih velikana, svečano je obilježen dolazak eura kao službene valute u RH.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Koordinacijskim odborom za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača uspostavilo je Etički kodeks.

Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu. Cilj Etičkog kodeksa je omogućiti transparentno uvođenje eura.

Svaki poslovni subjekt koji posluje u direktnom odnosu s potrošačima bit će pozvan pridružiti se inicijativi, a poslovnim subjektima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućit će se dobivanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa kojim će se potrošačima signalizirati kako se radi o pouzdanom poslovnom subjektu koji na ispravan način preračunava i iskazuje cijene i druge novčane iskaze vrijednosti te koji nije proces uvođenja eura iskoristio za neopravdano povećanje maloprodajnih cijena.

Online pristupanje Etičkom kodeksu bit će omogućeno prije početka razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, odnosno koncem drugog. Najvjerojatnije početkom trećeg tromjesečja 2022. pa sve do 31. prosinca 2023. godine.

Poslovni subjekt svojim pristupanjem jamči provedbu načela Etičkog kodeksa te time stječe pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa, na svoja prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga, uključujući postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa i prilikom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti.

ETIČKI KODEKS 

Popis poslovnih subjekata koji pristupe Etičkom kodeksu bit će javno dostupan na internetskoj stranici www.euro.hr.

Svrha predmetnih Smjernica je pružiti informacije poslovnim subjektima o aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Srpanj 2022.

Srpanj 2022_Euro_Smjernice za prilagodbu gospodarstva

Svrha predmetnih Smjernica je pružiti informacije poslovnim subjektima o aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u procesu zamjene hrvatske kune eurom. 

Svibanj 2022.

Svibanj 2022_Euro_Smjernice za prilagodbu gospodarstva

  • Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023.
  • Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.
  • Razdoblje dvojnog optjecaja je razdoblje od 1. siječnja 2023. u 00:00 sati do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata.
  • Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je razdoblje od 5. rujna 2022. u 00:00 sati do 31. prosinca 2023. u 24:00 sata.

Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljena je u NN broj 85/22., stupa na snagu 23. srpnja 2022. godine.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljen je u Narodnim novinama br. 57/22. Stupa na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim članaka 13., 16. i 17., članaka 25. do 31., članaka 39. do 41., članaka 54. do 59., članaka 64. do 68., članka 88. i članka 92. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.

ZAKON O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države izradio je dokument Upute o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru s ciljem pravovremenog informiranja i jednoobraznog postupanja svih subjekata opće države u pripremama koje je potrebno provesti u postupku uvođenja eura.

Lipanj 2022.

UPUTA o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u EURu

Kriptovalute

"Uspjeh je znati kako preživjeti teška vremena. Svi ćemo preživjeti dobra vremena.”

Uvod u svijet kriptovaluta

Kripto valute (crypto-currency) su započele registriranjem prve kripto valute Bitcoina 2008. godine, a njegova mreža djeluje na tržištu od 2009. godine.
Osnivač te prve mreže Bitcoina je Satoshi Nakamoto za kojeg danas nitko nije siguran o kome se radi. U biti, osnivači su nepoznati.

Bitcoin, Altcion, Onecoin, Litecion, Etherium i još puno različitih krypto valuta doživjele su nevjerojatan porast vrijednosti i izazvale epidemiju investicijskih prijevara. Mogu li se ljudi obogatiti na kupnji i prodaji tih valuta?

KRIPTO KUPUS sadašnjost vs budućnost

Postoji više vrsta kriptoimovine: klasična virtualna valuta (BTC, ETH, LTC i sl.), stabilna virtualna valuta (eng.stablecoin – USDT, USDC, BUSD i sl.) i virtualne valute središnje banke (CBDC – u najavi).

Tri glavne vrste tokena su: utility token koji omogućuje pristup proizvodu ili usluzi, security token koji ima pokriće u fizičkoj imovini i equity token koji predstavlja djelomično vlasništvo.

Stjecanje kriptovaluta

  1. kupnjom u online mjenjačnici (npr.Coinbase, Binance, Kucoin i sl.)
  2. kupnjom na bitcoin bankomatima
  3. rudarenjem
  4. ispunjavanjem anketa, gledanjem oglasa gdje za odrađeni posao dobijete kriptovalute
  5. donacijom
  6. prodajom osobne imovine za kriptovalute
  7. kriptovalute primljene airdrop-om
  8. kupnjom putem ICO/IDO
  9. prodajom dobara i usluga za kriptovalute (npr.trgovci koji primaju plaćanje kriptovalutama)
  10. kriptovalute primljene staking-om

EPPO je nadležan za podizanje optužnica u slučaju kaznenih djela koja utječu na financijske interese Europske unije. Riječ je o radnjama koje su počinjene s namjerom, takozvanim kaznenim djelima iz PIF-a (Direktive o zaštiti financijskih interesa), kao što su prijevara, korupcija, pranje novca i pronevjera, koja mogu negativno utjecati na novac poreznih obveznika EU-a. Ta kaznena djela iz PIF-a navedena su u Direktivi (EU) 2017/1371, kako je provedena u okviru nacionalnog prava.

EPPO je nadležan i za kaznena djela sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji ako je u središtu njezinih aktivnosti počinjenje kaznenog djela iz PIF-a.

Digitalni ured

"Tajna uspjeha u životu nije u tome da čovjek radi ono što voli, već da voli ono što radi.”

Digitalizacija poslovanja

U kontekstu digitalne transformacije ili jednostavnije rečeno digitalizacije poslovanja, treba naglasiti da se eDokumenti zajedno s pratećim ispravama obrađuju putem unaprijed određenih hodograma za obradu konkretnog dokumenta. Različiti sustavi omogućuju i digitalizaciju putem skenera i unosa dokumenata koji su pristigli u papirnatom obliku. Hodogram postupanja, osim o vrsti dokumenta, može se razlikovati i u vrsti troška što se također određuje nakon obrade. U svakom trenutku je vidljivo u kojoj fazi je obrada dokumenta.

Pravilnik o pretvaranju knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis objavljen je u Narodim novinama br. 76/19. Stupa na snagu 10. kolovoza 2019. godine. Ovim Pravilnikom se detaljnije propisuje način na koji poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako to nije protivno drugim propisima i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama pod brojem 94/2018, sa stupanjem na snagu 1. studenoga 2018. godine. Ovim zakonom je u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. g. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
Predmetni zakon u biti zaokružuje u jednu cjelinu procedure i postupanja u javnoj nabavi na način da papirnato poslovanje prebacuje na potpuno elektroničko s jednim glavnim ciljem – URED BEZ PAPIRA.

Poduzeća koje posluju s državnim tijelima i imaju ugovore s javnim ili sektorskim naručiteljima morati će se pripremiti sukladno zakonskim odredbama, jer više neće moći naručiteljima slati papirnate račune, te neće biti prihvatljivo slanje računa mailom obzirom da navedeni način nije usklađen s europskom normom.

Kod izdavanja računa, izdavatelj računa može odabrati između sljedećih rješenja:

  1. Direktno iz svog računovodstvenog sustava (ERP sustav) – zahtijeva prilagodbu i integraciju sustava sa servisom e-Račun za državu – pogodno za one koji šalju veliki broj računa prema državi
  2. Pojedinačno putem web aplikacije e-Račun za državu – računi se kreiraju i šalju kroz web aplikaciju – naručitelj račun prihvaća, odbija ili šalje na likvidaturu – registracija se vrši online – za one koji šalju manji broj računa prema državi
  3. Putem bilo kojeg informacijskog posrednika (koji će posredovati između izdavatelja i servisa e-Račun za državu odnosno naručitelja (komercijalnog karaktera) – informirati se o prilagodbama i naknadama kod posrednika

Od 1. srpnja 2019. godine započinje obveza izdavanja e-računa za poduzetnike koji sudjeluju u javnoj nabavi. – E RAČUNI- TKO I KADA – Izvor: RRIF.
Zakon nalaže naručiteljima iz javnog sektora, kao i jedinicama lokalne i regionalne samouprave da od 1. prosinca 2018. godine obvezni su zaprimiti i obrađivati, kao i izvršavati plaćanje elektroničkih računa i pratećih isprava izdanih sukladno europskoj normi. U drugoj fazi od 1. srpnja 2019. godine javni sektor i jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezni su izdavati i slati elektroničke račune i prateće isprave sukladno europskoj normi. Elektronički računi i prateće isprave čuvaju se na način i u roku utvrđenima u propisima iz područja Zakona o računovodstvu – 11 godina. Pravilan način čuvanja e-računa je unutar e-arhive. Svi javni i sektorski naručitelji sukladno Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Narodne novine broj 94/18) zaprimaju i obrađuju te izvršavaju plaćanje računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava izdanih sukladno europskoj normi. Obveza zaprimanja eRačuna započela je s 1.12.2018. Obveza izdavanja eRačuna započinje 1.7.2019. godine. NAKON 1.7.2019., NIJE DOPUŠTENO RAZMJENJIVATI PAPIRNATE RAČUNE U JAVNOJ NABAVI, VEĆ ISKLJUČIVO E-RAČUNE SUKLADNE EUROPSKOJ NORMI …Izvor HGK

Digitalna E-država

“Možete iscrpiti život crtanjem granica. Ili možete živjeti svoj život prelazeći ih.“

Digitalna budućnost za Europu

  • Digitalna Agenda 2020. –  eRačun će biti primarni oblik razmjene računa (G2B, B2G, B2B, B2C)
  • proces potpune digitalizacije poslovnih dokumenata
  • proces potpune digitalizacije poslovanja radi povećanja konkurentnosti

 

Digitalna tranzicija ključan je element gospodarskog razvoja i strateške autonomije EU-a. EU radi na brojnim područjima politika kako bi se olakšala digitalna budućnost za Europu.

Pravne osobe trebaju dostaviti nadležnom trgovačkom sudu zahtjev za upis elektroničke adrese poštom ili osobno. ❗️ obrazac mora biti popunjen na računalu (ručni upis nije dozvoljen, samo potpis odgovorne osobe ide ručno) ❗️ ne plaća se nikakva sudska pristojba i nije potreban javni bilježnik Za sada nisu propisani rokovi dostave niti prekršajne odredbe. Sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu Amruševa 2/2 (ulaz iz Petrinjske 8) 10 000 Zagreb -upis elektroničke adrese u sudski registar Primanje stranaka: – Pisarnica sudskog registra – od 8.00 do 12.00 sati – Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati tel: 01/4897-222; fax: 01/4920-871

Upis elektroničke adrese u sudski registar – obrazac
U svrhu daljnje informatizacije pravosudnog sustava, Ministarstvo pravosuđa razvilo je uslugu ‘e-Komunikacija’, koja obveznicima e-komunikacije omogućava elektroničku komunikaciju sa trgovačkim i općinskim sudovima. Usluga ‘e-Komunikacija’ omogućava:
  • Slanje podnesaka i priloga sudu
  • Zaprimanje sudskih pošiljaka
  • Udaljeni uvid u sudski predmet
Da bi pravna osoba mogla koristiti usluge ‘e-Komunikacije’ mora imenovati osobu koja će je zastupati, a koja mora posjedovati:
  • elektroničku vjerodajnicu sigurnosne razine 3 i više (za prijavu u sustav e-Građani),
  • kvalificirani elektronički potpis
  • te pravna osoba, kao i opunomoćenik trebaju biti upisane u interni registar kod Ministarstva pravosuđa.
Za uključenje u e-Komunikaciju prijave se šalju na e-mail ekomunikacija@pravosudje.hr. Potrebno je dostaviti slijedeće podatke:
  • OIB pravne osobe
  • naziv pravne osobe
  • e-mail adresa pravne osobe (na ovaj e-mail će stizati notifikacije za svaki otpremljeni e-komunikacija otpravak)
  • ime i prezime opunomoćenika koji će u ime pravne osobe odrađivati radnje u e-komunikaciji (zakonski zastupnik upisan u Sudski registar)
  • OIB opunomoćenika koji će u ime pravne osobe odrađivati radnje u e-komunikaciji.


Više…
Od 14. travnja 2020. godine izvadak iz glavne knjige sudskog registra u elektroničkom obliku može se ishoditi putem internetske stranice sudskog registra.

Više…

Pravilnik propisuje poduzimanje radnji te sadržaj elektroničkih obrazaca u postupku osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika (dalje u tekstu: trgovačka društva na daljinu).
PRAVILNIK O PODUZIMANJU RADNJI U POSTUPKU OSNIVANJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU

Projekt Vlade RH pokrenut s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga. Sustav e-Građani uspostavljen je s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javnog sektora te povećanja transparentnosti pružanja javnih usluga. Uslugama u sustavu e-Građani i Osobnom korisničkom pretincu možete pristupiti ako posjedujete vjerodajnicu koja se nalazi na Listi prihvaćenih vjerodajnica.

e-Građani

Info

“Nemojte pokušavati biti samo uspješna osoba nego i osoba od vrijednosti.“

Provjerite koje mjere ili kombinacije mjera aktivne politike zapošljavanja odgovaraju vašim potrebama.  Više…

Europska komisija izvršno je tijelo Europske unije te promiče njezin opći interes.


EU komisija