"Morate činiti ono što mislite da ne možete.”
Elektroničko poslovanje
Elektroničko poslovanje ili E-business (engl.) sustav je izvršavanja svih elemenata poslovnih aktivnosti ekonomskog procesa elektroničkim putem, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristeći se ICT tehnologijama.
Zakon o mjerama ograničavanja (NN 133/23)
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_133_1817.html
Hrvatski sabor usvojio je jednoglasno novi Zakon o mjerama ograničavanja 27. listopada 2023. godine. Zakon je objavljen u „Narodnim novinama”, br. 133/2023., i stupio je na snagu 15. studenoga 2023.
Mjere ograničavanja
Novi Zakon o mjerama ograničavanja donesen je uslijed znatnog povećanja obima mjera ograničavanja zbog Ruske agresije na Ukrajinu, te uslijed ispunjavanja zahtjeva međunarodnih vrednovatelja Hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Mjere ograničavanja koje uvodi EU (i UN) mogu biti usmjerene na vlade trećih zemalja ili nedržavne subjekte i pojedince.
Republika Hrvatska – kao članica EU obvezna sudjelovati u primjeni MO (UN i EU mjere) Vrste mjera ograničavanja temeljem općih smjernica obuhvaćaju:
- Praćenje terorističkih skupina i terorista – mogu uključivati embargo na oružje i vojnu opremu, druga posebna i opća ograničenja trgovine
- Potpuno ili djelomično ograničavanje trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija
- Potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa
- Poput zabrane izdavanja viza ili zabrane putovanja ili, prema potrebi, druge mjere (Zabranu ulaska ili tranzita preko područja RH)
- Zamrzavanje imovine – zabranu raspolaganja imovinom – materijalnom, nematerijalnom te virtualnom
- Posebno praćenje povezanih osoba – fizičkih i pravnih
- Druge mjere u skladu s međunarodnim i europskim pravom
Cilj mjera ograničavanja je promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, sprječavanja sukoba, podržavanja demokracije, vladavine prava i ljudskih prava braneći načela međunarodnog prava.
Obveznici primjene:
Sve pravne i fizičke osobe, tijela državne uprave i drugi subjekti, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a obveznici su sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma (sve fizičke i pravne osobe obvezne su osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu rada).
- Sva navedena tijela dužna su najkasnije prvog radnog dana nakon saznanja o potrebi provođenja mjera ograničavanja nadležnom tijelu dostaviti izvješće propisano na obrascu: OBRAZAC ZA IZVJEŠĆIVANJE O PRIMIJENJENIM MJERAMA OGRANIČAVANJA
Tijela nadležna za provođenje nadzora nad provedbom mjera ograničavanja
- Ministarstvo financija
- Porezna uprava (za obveznike koje nadzire sukladno ZSPNFT)
- Financijski inspektorat (za obveznike koje nadzire sukladno ZSPNFT)
- Carinska uprava (uvoz, izvoz i provoz roba koje su predmet ograničavanja)
- Hrvatska narodna banka (za obveznike koje nadzire sukladno ZSPNFT)
- HANFA (za obveznike koje nadzire sukladno ZSPNFT, te kod ostalih subjekata kojima izdaje odobrenje za rad)
- Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (nadzor kod operatora elektroničkih komunikacijskih mreža, poštanske usluge)
- Državni inspektorat (provedba mjera ograničavanja trgovine)
- Ministarstvo nadležno za promet (nadzor kod obveznika u skladu s propisima koji uređuju prometne komunikacije)
- Visoki trgovački sud (nadzor provedbe MO kod trgovačkih sudova koji provode upis u sudski registar)
- Županijski sudovi (nadzor provedbe MO kod općinskih sudova koje provode upis u zemljišne knjige)
Svrha mjera:
- Sankcioniranje nezakonitih radnji – aneksija nekadašnjih dijelova biše države, destabilizacija regije, vojna agresija
- Usmjereno prema Rusiji (i njezinim saveznicima – Bjelorusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji) radi slabljenja gospodarske baze, tržišta i sposobnosti za vođenje rata
- Režim se sastoji od niza financijskih, gospodarskih i trgovinskih mjera
- Kriza na Bliskom istoku i u Africi
- Sankcije prema preko 35 zemalja
Popis kontakt točki nadležnih tijela
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sankcije@mvep.hr
Ministarstvo financija
Općenito sankcije@mfin.hr
Carinska uprava sankcije@carina.hr
Porezna uprava sankcije@porezna-uprava.hr
Financijski inspektorat sankcije.fi@mfin.hr
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sankcije@mingor.hr
Ministarstvo obrane upravaM1@morh.hr
Ministarstvo unutarnjih poslova sankcije@mup.hr
Ministarstvo pravosuđa i uprave sankcije@mpu.hr
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture restrictions@pomorstvo.hr
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti sankcije@hakom.hr
Hrvatska narodna banka sankcije@hnb.hr
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sankcije@hanfa.hr
Obrazac za izvješćivanje o primijenjenim mjerama ograničavanja
OBRAZAC ZA IZVJEŠĆIVANJE O PRIMIJENJENIM MJERAMA OGRANIČAVANJA | |
| A. PODACI ZA FIZIČKE OSOBE | |
| 1. Ime i prezime osobe | |
| 2. Datum i mjesto rođenja | |
| 3. Prebivalište ili boravište | |
| 4. Državljanstvo | |
| 5. Vrsta i broj osobne isprave | |
| 6. Matični broj/OIB (osobni identifikacijski broj) | |
| 7. Podaci o imovini, imovinskim pravima i obvezama koje ta osoba ima na području Republike Hrvatske i kojima obveznik primjene mjera ograničavanja sukladno svojim ovlastima raspolaže | |
| 8. Režim mjera ograničavanja temeljem kojeg se određena mjera primjenjuje | |
| 9. Datum početka određene mjere ograničavanja | |
| 10. Datum prestanka određene mjere ograničavanja | |
| 11. Primijenjene mjere ograničavanja, uključivši pokušane i zaustavljene transakcije | |
| 12. Podaci o osnovanoj sumnji na počinjenje prekršaja ili pokušaja kršenja mjere ograničavanja | |
| B. PODACI ZA PRAVNE OSOBE I DRUGE SUBJEKTE | |
| 1. Naziv pravne osobe | |
| 2. Sjedište pravne osobe | |
| 3. Ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje | |
| 4. Matični broj pravne osobe (MBS) | |
| 5. Porezni broj (MB) odnosno osobni identifikacijski broj pravne osobe | |
| 6. Podaci o imovini, imovinskim pravima i obvezama koje pravna osoba ima na području Republike Hrvatske i kojima obveznik primjene mjera ograničavanja sukladno svojim ovlastima raspolaže | |
| 7. Režim mjera ograničavanja temeljem kojeg se određena mjera primjenjuje | |
| 8. Datum početka određene mjere ograničavanja | |
| 9. Datum prestanka određene mjere ograničavanja | |
| 10. Primijenjene mjere ograničavanja, uključivši pokušane i zaustavljene transakcije | |
| 11. Podaci o osnovanoj sumnji na počinjenje prekršaja ili pokušaja kršenja mjere ograničavanja | |
| C. PODACI O VRSTI IMOVINE | |
| 1. Vrsta imovine | |
| 2. Kontakt podaci | |
| D. PODACI O OBVEZNIKU PRIMJENE MJERA | |
| 1. Vrsta obveznika (TDU, tijelo s javnim ovlastima, pravna osoba, fizička osoba i dr.) | |
| 2. Naziv ili ime obveznika | |
| 3. Kontakt podaci | |
Sukladno čl. 9. st. 2. toč. 18. podtoč. a) ZSPNFT-a, obveznici primjene mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma su revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost.
Osim kod pružanja usluga računovodstva, revizije i poreznog savjetovanja, vanjski računovođe, revizori i porezni savjetnici smatraju se obveznicima i onda kada u okviru svoje profesionalne djelatnosti pružaju bilo koju od usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima:
a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima.
Također, u navedenim slučajevima se smatraju obveznicima provedbe mjera i radnji propisanih ZSPNFT-om čak i kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.
Pregled dužnosti i obveza računovođa, revizora i poreznih savjetnika prema ZSPNFT-u
Prema čl. 11. ZSPNFT-a, prilikom obavljanja svojih djelatnosti, revizori, računovođe i porezni savjetnici dužni su:
1. izraditi analizu i procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma,
2. uspostaviti politike, kontrole i postupke za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma,
3. provoditi mjere dubinske analize iz članka 16. stavka 1. točaka 1., 2., 3. 5. i 6. ZSPNFT-a,
4. prijavljivati gotovinske transakcije u iznosu od 200.000,00 kuna i većih Uredu za sprječavanje pranja novca,
5. prijavljivati sumnjive transakcije, sredstva i osobe Uredu za sprječavanje pranja novca,
6. obavještavati i dostavljati Uredu za sprječavanje pranja novca propisane i tražene podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama,
7. provoditi mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi,
8. imenovati ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, te s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe i osiguranje primjerenih uvjeta za njihov rad,
9. provoditi redovito stručno osposobljavanje i izobrazba zaposlenika obveznika,
10. osigurati provođenje redovite unutarnje revizije sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika,
11. izraditi i redovito dopunjavati liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma,
12. čuvati i zaštititi podatke te
13. voditi evidencije propisane člankom 80. ZSPNFT-a.
Objava letka Financijskog inspektorata
Dana 16.12.2022. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizama koji je objavljen u “Narodnim novinama” br. 151/22.
Ministarstvo financija, Financijski inspektorat izradilo je letak s najvažnijim novostima koje se odnose na sektor revizorskih društava koji možete preuzeti ovdje.
Sustav SPN/FT (dionici)
Sistematizacija međunarodnih tijela u zaštiti PN/FT
Mjere što ih provode obveznici
"Uspjeh je znati kako preživjeti teška vremena. Svi ćemo preživjeti dobra vremena.”
Uvod u svijet kriptovaluta
Kripto valute (crypto-currency) su započele registriranjem prve kripto valute Bitcoina 2008. godine, a njegova mreža djeluje na tržištu od 2009. godine.
Osnivač te prve mreže Bitcoina je Satoshi Nakamoto za kojeg danas nitko nije siguran o kome se radi. U biti, osnivači su nepoznati.
Bitcoin, Altcion, Onecoin, Litecion, Etherium i još puno različitih krypto valuta doživjele su nevjerojatan porast vrijednosti i izazvale epidemiju investicijskih prijevara. Mogu li se ljudi obogatiti na kupnji i prodaji tih valuta?
KRIPTO – novo mišljenje PU
KRIPTO KUPUS sadašnjost vs budućnost
Postoji više vrsta kriptoimovine: klasična virtualna valuta (BTC, ETH, LTC i sl.), stabilna virtualna valuta (eng.stablecoin – USDT, USDC, BUSD i sl.) i virtualne valute središnje banke (CBDC – u najavi).
Tri glavne vrste tokena su: utility token koji omogućuje pristup proizvodu ili usluzi, security token koji ima pokriće u fizičkoj imovini i equity token koji predstavlja djelomično vlasništvo.
Stjecanje kriptovaluta
- kupnjom u online mjenjačnici (npr.Coinbase, Binance, Kucoin i sl.)
- kupnjom na bitcoin bankomatima
- rudarenjem
- ispunjavanjem anketa, gledanjem oglasa gdje za odrađeni posao dobijete kriptovalute
- donacijom
- prodajom osobne imovine za kriptovalute
- kriptovalute primljene airdrop-om
- kupnjom putem ICO/IDO
- prodajom dobara i usluga za kriptovalute (npr.trgovci koji primaju plaćanje kriptovalutama)
- kriptovalute primljene staking-om
Prijavljivanje kaznenog djela Uredu europskog javnog tužitelja
EPPO je nadležan za podizanje optužnica u slučaju kaznenih djela koja utječu na financijske interese Europske unije. Riječ je o radnjama koje su počinjene s namjerom, takozvanim kaznenim djelima iz PIF-a (Direktive o zaštiti financijskih interesa), kao što su prijevara, korupcija, pranje novca i pronevjera, koja mogu negativno utjecati na novac poreznih obveznika EU-a. Ta kaznena djela iz PIF-a navedena su u Direktivi (EU) 2017/1371, kako je provedena u okviru nacionalnog prava.
EPPO je nadležan i za kaznena djela sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji ako je u središtu njezinih aktivnosti počinjenje kaznenog djela iz PIF-a.
"Tajna uspjeha u životu nije u tome da čovjek radi ono što voli, već da voli ono što radi.”
Digitalizacija poslovanja
U kontekstu digitalne transformacije ili jednostavnije rečeno digitalizacije poslovanja, treba naglasiti da se eDokumenti zajedno s pratećim ispravama obrađuju putem unaprijed određenih hodograma za obradu konkretnog dokumenta. Različiti sustavi omogućuju i digitalizaciju putem skenera i unosa dokumenata koji su pristigli u papirnatom obliku. Hodogram postupanja, osim o vrsti dokumenta, može se razlikovati i u vrsti troška što se također određuje nakon obrade. U svakom trenutku je vidljivo u kojoj fazi je obrada dokumenta.
Likvidatura knjigovodstvenih isprava
Likvidatura knjigovodstvenih isprava kod poduzetnika propisuje članak 9. stavak 7. Zakona o računovodstvu.
Poduzetnik ili osoba koju on odredi odgovorna je za likvidaturu knjigovodstvenih isprava.
Prije unosa u poslovne knjige poduzetnik ili osoba koju on odredi (LIKVIDATOR) dužna je provjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave te istu:
- potpisati ili
- odobriti na način iz kojeg se jednoznačno može utvrditi identitet likvidatora ili
- u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronički zapis osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju sukladno internim pravilima i procedurama
Vjerodostojnost knjigovodstvene isprave provjerava se formalno, računski i materijalno.
Pravilnik o pretvaranju knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis objavljen je u Narodim novinama br. 76/19. Stupa na snagu 10. kolovoza 2019. godine. Ovim Pravilnikom se detaljnije propisuje način na koji poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako to nije protivno drugim propisima i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga.
Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama pod brojem 94/2018, sa stupanjem na snagu 1. studenoga 2018. godine. Ovim zakonom je u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. g. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
Predmetni zakon u biti zaokružuje u jednu cjelinu procedure i postupanja u javnoj nabavi na način da papirnato poslovanje prebacuje na potpuno elektroničko s jednim glavnim ciljem – URED BEZ PAPIRA.
Poduzeća koje posluju s državnim tijelima i imaju ugovore s javnim ili sektorskim naručiteljima morati će se pripremiti sukladno zakonskim odredbama, jer više neće moći naručiteljima slati papirnate račune, te neće biti prihvatljivo slanje računa mailom obzirom da navedeni način nije usklađen s europskom normom.
Kod izdavanja računa, izdavatelj računa može odabrati između sljedećih rješenja:
- Direktno iz svog računovodstvenog sustava (ERP sustav) – zahtijeva prilagodbu i integraciju sustava sa servisom e-Račun za državu – pogodno za one koji šalju veliki broj računa prema državi
- Pojedinačno putem web aplikacije e-Račun za državu – računi se kreiraju i šalju kroz web aplikaciju – naručitelj račun prihvaća, odbija ili šalje na likvidaturu – registracija se vrši online – za one koji šalju manji broj računa prema državi
- Putem bilo kojeg informacijskog posrednika (koji će posredovati između izdavatelja i servisa e-Račun za državu odnosno naručitelja (komercijalnog karaktera) – informirati se o prilagodbama i naknadama kod posrednika
Od 1. srpnja 2019. godine započinje obveza izdavanja e-računa za poduzetnike koji sudjeluju u javnoj nabavi. – E RAČUNI- TKO I KADA – Izvor: RRIF.
Zakon nalaže naručiteljima iz javnog sektora, kao i jedinicama lokalne i regionalne samouprave da od 1. prosinca 2018. godine obvezni su zaprimiti i obrađivati, kao i izvršavati plaćanje elektroničkih računa i pratećih isprava izdanih sukladno europskoj normi. U drugoj fazi od 1. srpnja 2019. godine javni sektor i jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezni su izdavati i slati elektroničke račune i prateće isprave sukladno europskoj normi. Elektronički računi i prateće isprave čuvaju se na način i u roku utvrđenima u propisima iz područja Zakona o računovodstvu – 11 godina. Pravilan način čuvanja e-računa je unutar e-arhive. Svi javni i sektorski naručitelji sukladno Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Narodne novine broj 94/18) zaprimaju i obrađuju te izvršavaju plaćanje računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava izdanih sukladno europskoj normi. Obveza zaprimanja eRačuna započela je s 1.12.2018. Obveza izdavanja eRačuna započinje 1.7.2019. godine. NAKON 1.7.2019., NIJE DOPUŠTENO RAZMJENJIVATI PAPIRNATE RAČUNE U JAVNOJ NABAVI, VEĆ ISKLJUČIVO E-RAČUNE SUKLADNE EUROPSKOJ NORMI …Izvor HGK
“Možete iscrpiti život crtanjem granica. Ili možete živjeti svoj život prelazeći ih.“
Digitalna budućnost za Europu
- Digitalna Agenda 2020. – eRačun će biti primarni oblik razmjene računa (G2B, B2G, B2B, B2C)
- proces potpune digitalizacije poslovnih dokumenata
- proces potpune digitalizacije poslovanja radi povećanja konkurentnosti
e-Ovrha
e-Ovrhu na propisanim obrascima
Od 15.9.2021. aktivirane su odredbe čl. 39.a. st. 1. i 2. OZ-a (čl. 4. i 21. st. 4. ZIDOZ/20, 131/20):
- Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu.
- Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
Upis elektroničke adrese u sudski registar – obrazac
- Slanje podnesaka i priloga sudu
- Zaprimanje sudskih pošiljaka
- Udaljeni uvid u sudski predmet
- elektroničku vjerodajnicu sigurnosne razine 3 i više (za prijavu u sustav e-Građani),
- kvalificirani elektronički potpis
- te pravna osoba, kao i opunomoćenik trebaju biti upisane u interni registar kod Ministarstva pravosuđa.
- OIB pravne osobe
- naziv pravne osobe
- e-mail adresa pravne osobe (na ovaj e-mail će stizati notifikacije za svaki otpremljeni e-komunikacija otpravak)
- ime i prezime opunomoćenika koji će u ime pravne osobe odrađivati radnje u e-komunikaciji (zakonski zastupnik upisan u Sudski registar)
- OIB opunomoćenika koji će u ime pravne osobe odrađivati radnje u e-komunikaciji.
Više…
Više…
Pravilnik propisuje poduzimanje radnji te sadržaj elektroničkih obrazaca u postupku osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika (dalje u tekstu: trgovačka društva na daljinu).
PRAVILNIK O PODUZIMANJU RADNJI U POSTUPKU OSNIVANJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU
Projekt Vlade RH pokrenut s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga. Sustav e-Građani uspostavljen je s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javnog sektora te povećanja transparentnosti pružanja javnih usluga. Uslugama u sustavu e-Građani i Osobnom korisničkom pretincu možete pristupiti ako posjedujete vjerodajnicu koja se nalazi na Listi prihvaćenih vjerodajnica.
e-Građani
“Nemojte pokušavati biti samo uspješna osoba nego i osoba od vrijednosti.“
Provjerite koje mjere ili kombinacije mjera aktivne politike zapošljavanja odgovaraju vašim potrebama. Više…
Europska komisija izvršno je tijelo Europske unije te promiče njezin opći interes.
EU komisija
Tečaj konverzije je 1 euro = 7,53450 kuna
EURO - naš novac
Republika Hrvatska službeno je uvela euro kao novu valutu i time postala 20. država članica europodručja.
U nedjelju, 1. siječnja, 2023. godine u 00:30 sati ispred zgrade HNB-a na Trgu hrvatskih velikana, svečano je obilježen dolazak eura kao službene valute u RH.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Koordinacijskim odborom za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača uspostavilo je Etički kodeks.
Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu. Cilj Etičkog kodeksa je omogućiti transparentno uvođenje eura.
Svaki poslovni subjekt koji posluje u direktnom odnosu s potrošačima bit će pozvan pridružiti se inicijativi, a poslovnim subjektima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućit će se dobivanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa kojim će se potrošačima signalizirati kako se radi o pouzdanom poslovnom subjektu koji na ispravan način preračunava i iskazuje cijene i druge novčane iskaze vrijednosti te koji nije proces uvođenja eura iskoristio za neopravdano povećanje maloprodajnih cijena.
Online pristupanje Etičkom kodeksu bit će omogućeno prije početka razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, odnosno koncem drugog. Najvjerojatnije početkom trećeg tromjesečja 2022. pa sve do 31. prosinca 2023. godine.
Poslovni subjekt svojim pristupanjem jamči provedbu načela Etičkog kodeksa te time stječe pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa, na svoja prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga, uključujući postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa i prilikom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti.
Popis poslovnih subjekata koji pristupe Etičkom kodeksu bit će javno dostupan na internetskoj stranici www.euro.hr.
Svrha predmetnih Smjernica je pružiti informacije poslovnim subjektima o aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Srpanj 2022.
- Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023.
- Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.
- Razdoblje dvojnog optjecaja je razdoblje od 1. siječnja 2023. u 00:00 sati do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata.
- Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je razdoblje od 5. rujna 2022. u 00:00 sati do 31. prosinca 2023. u 24:00 sata.
Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljena je u NN broj 85/22., stupa na snagu 23. srpnja 2022. godine.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljen je u Narodnim novinama br. 57/22. Stupa na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim članaka 13., 16. i 17., članaka 25. do 31., članaka 39. do 41., članaka 54. do 59., članaka 64. do 68., članka 88. i članka 92. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
ZAKON O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države izradio je dokument Upute o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru s ciljem pravovremenog informiranja i jednoobraznog postupanja svih subjekata opće države u pripremama koje je potrebno provesti u postupku uvođenja eura.
Lipanj 2022.
UPUTA o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u EURu